ADVERTISEMENT

Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija "razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj" te da će odluka biti donesena "u kratkom roku". Povod za njegovu reakciju bila je izjava Merza od ponedjeljka, u kojoj je ocijenio da je Trumpov tim nadigran u pregovorima s Iranom o okončanju rata i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.

"Iranci su očigledno vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u izbjegavanju pregovora. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad, a zatim se vrate bez ikakvog rezultata", rekao je njemački kancelar. Merz je kritike ponovio i jučer, naglasivši da Evropa "trpi" posljedice zatvaranja moreuza.

Trump je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je "u redu da Iran ima nuklearno oružje" i poručio mu da "ne zna o čemu govori". Prošle sedmice Trump je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Hormuškom moreuzu od tada su u zastoju.

Iako je Merz u srijedu pokušao ublažiti situaciju, odbacivši Trumpove komentare i rekavši da je njihov odnos "dobar kao i uvijek", predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i širom Evrope.

Ovaj potez dolazi u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Trump sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Trump je 1. aprila izjavio da "bez ikakve sumnje" razmatra izlazak iz NATO-a jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli u osiguravanju strateški važnog Hormuškog moreuza.

Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku sigurnost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. godine koji predsjedniku zabranjuje povlačenje iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa. Stručnjaci stoga smatraju da bi Bijela kuća mogla poduzeti korake koji potkopavaju savez, ali ne znače potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija jeste upravo smanjenje američkih snaga u Evropi.

Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je prema podacima Kongresne istraživačke službe 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000. Trump je tokom svojih mandata stalno kritikovao NATO, optužujući članice da "iskorištavaju" SAD jer ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnji invazijom na Grenland i nazivanja saveznika "kukavicama" jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao "najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio".

Ivo Daalder, koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO-u, ovog mjeseca je izjavio da je "teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države braniti".

Samo nekoliko sati prije Trumpove objave, američki državni sekretar Marco Rubio razgovarao je s njemačkim ministrom vanjskih poslova Johannom Wadephulom o Iranu i važnosti osiguravanja slobodne plovidbe u Hormuškom moreuzu. Trump je u srijedu također objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio "kratko primirje" u Ukrajini.