Izrael se gura ka opasnom putu duga jer troškovi njegovih napada na više frontova i rastući zahtjevi za odbranom vrše veliki pritisak na javne finansije, prema izraelskom Ynetnewsu u utorak, informativnom portalu na engleskom jeziku medijske grupe "Yedioth Ahronoth", javlja Anadolu.
ADVERTISEMENT
Ynetnews, pozivajući se na analizu Calcalista, rekao je da se vlada premijera Benjamina Netanyahua bori da obuzda troškove odbrane nakon 7. oktobra 2023. godine predloženim planom odbrane od 95 milijardi dolara (81,15 milijardi eura), dok nastavak vojnih operacija izaziva zabrinutost zbog većeg duga i oslabljene fiskalne stabilnosti.
U izvještaju se navodi da su Netanyahuove tajne "Smjernice za doktrinu i politiku za 2025-2026", pripremljene krajem 2025. godine, preoblikovale sigurnosnu strategiju zemlje nalažući vojsci da se pripremi za više arena i scenarija.
Odbijeni vojni zahtjevi
Dokument je efektivno predstavljao otvorenu listu nabavki, a Netanyahu je navodno odobrio svaki vojni zahtjev, prema analizi.
Zvaničnici odbrane procijenili su da bi najšire tumačenje politike koju traži Netanyahu koštalo oko 800 milijardi šekela (271 milijarda dolara ili 231,49 milijardi eura).
Netanyahuu su kasnije predstavljena dva alternativna plana, jedan koji košta 152,6 milijardi dolara (130,35 milijardi eura), a drugi 84,8 milijardi dolara (72,44 milijardi eura).
Nakon pregovora između ministarstava finansija i odbrane, postignut je kompromis za 94,5 milijardi dolara (80,72 milijarde eura) tokom perioda od deset godina, navodi se u izvještaju.
Dio plana, uključujući kupovinu dvije nove eskadrile zračnih snaga, odobrio je u nedjelju ministarski odbor za nabavke.
U izvještaju se upozorava da su ekonomske implikacije plana "dramatične", uz napomenu da je guverner Banke Izraela Amir Yaron već rekao da je zemlja na putu rastućeg duga.
Posljedice po životni standard
S planom od 118,7 milijardi dolara (101,39 milijardi eura) i naporima za smanjenje ovisnosti o američkoj pomoći, očekuje se da će omjer izraelskog duga i BDP-a dostići 83 posto do 2035. godine, prema izvještaju.
Projekcija se također zasniva na pretpostavci da će rat uskoro završiti, pretpostavka za koju se, prema izvještaju, treba odnositi sa skepticizmom s obzirom na to da slična očekivanja traju od početka 2024. godine.
Upozoreno je da bi produženi rat imao daleko teže posljedice po životni standard, uključujući fizičke i psihičke žrtve, troškove dana rezervnog dežurstva i širu štetu po ekonomiju i javne finansije.
Ministarstvo finansija i Ministarstvo odbrane također su u sporu oko budžeta, pri čemu Ministarstvo odbrane traži dodatnih 30 milijardi šekela za 2026. godinu, što nije povezano s ratom, navodi se u izvještaju.
Dva ministarstva su se u decembru 2025. godine dogovorila o budžetu za odbranu od 37,6 milijardi dolara (32,12 milijardi eura), plus dodatnih 1,3 milijarde dolara (1,11 milijardi eura) koji će biti prebačeni kasnije, dok je Ministarstvo odbrane tražilo skoro 48,85 milijardi dolara (41,73 milijarde eura).
Nakon rata, budžet je ponovo razmatran i dodatnih 10,8 milijardi dolara (9,23 milijarde eura) je izdvojeno za ratne potrebe, uz rezervu od 2,3 milijarde dolara (1,96 milijardi eura) koja još uvijek čeka odluku, navodi se u izvještaju.