Svi ratovi obično imaju nenamjeravane posljedice koje daleko prevazilaze ono što akteri pokušavaju da postignu. Neke od njih su relativno beznačajne, dok su druge zaista transformativne. Tako i Trumpov rat u Zalivu izgleda da u velikoj mjeri ubrzava prelazak sa klasičnih automobila sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem na električna i plug-in hibridna vozila.
Sa Trumpom se nikad ne zna, ali ovo vjerovatno nije bilo među njegovim ključnim ratnim ciljevima. Štaviše, ako u njegovom pristupu uopšte postoji neka ekonomska logika, moguće je da on zapravo postavlja temelje za period znatno nižih cijena nafte i gasa u budućnosti, što mu je svakako jedan od ciljeva.
Ovaj ishod se, doduše, teško uklapa u trenutni nagli rast cijena i krizu u snabdijevanju, ali je moguće da će se, kada se jednom postigne neko rješenje, današnja nestašica vrlo brzo preokrenuti u obilje, što bi dovelo do pada cijena. Već sada postoje znaci „prelaska u novo doba“, pri čemu zemlje Zaliva odbijaju da poštuju kvote i povlače se iz OPEC-a.
Kada se ponovo otvori Hormuški moreuz, vjerovatno će uslijediti rat cijenama i veliki popusti kako bi se povratio tržišni udio.
Za sada, cijene goriva su neograničene i to dodatno ubrzava interesovanje za električna vozila i hibride, prenosi Telegraph.
U Britaniji su plug-in hibridi porasli za skoro 50%, a EV prodaja za 22,6%, dok je u EU rast još snažniji i dostiže skoro 50%.
Istraživanja ukazuju da je globalno usvajanje električnih automobila dostiglo prelomnu tačku i da bi do kraja decenije moglo da čini više od dvije trećine novih prodaja automobila. Iako se u razvijenim zemljama tranzicija ubrzava, u zemljama u razvoju i dalje raste potražnja za benzinom, pa globalni preokret još nije potpun. Ipak, Norveška već ima skoro 100% novih EV prodaja, Švedska oko 60%, Danska 66%, a Singapur 56%.
Električna vozila postaju konkurentna klasičnim automobilima u cijeni, dometu i vremenu punjenja. Iako vozači i dalje brinu o dometu i infrastrukturi, situacija se brzo mijenja: mreža punjača se širi, punjenje postaje brže, a dometi veći, dok su EV već cjenovno konkurentni.
Kina najveći dobitnik
Ako se dostigne ta prelomna tačka, čak bi i vozači koji ostanu pri benzinskim automobilima mogli doživjeti problem sličan današnjim korisnicima EV, nedostatak infrastrukture. Ako potražnja za benzinom padne, mreža benzinskih stanica mogla bi postati preskupa za održavanje i postati rijetka kao što su danas punjači za EV.
Taj preokret još nije blizu, ali istorija pokazuje koliko brzo se tehnologije šire kada postanu cjenovno konkurentne.
U svakom slučaju, Trampov napad na Iran mogao bi dodatno ubrzati prelazak na električna vozila. Ako se to desi, najveći dobitnik bi ponovo bila Kina, koja je godinama ulagala u baterije i lance snabdijevanja. Britanska auto-industrija, iako pogođena padom proizvodnje i zatvaranjem fabrika, ipak bilježi rast EV proizvodnje, koja sada čini skoro 42% ukupne proizvodnje. U međuvremenu, klimatski zagovornici bi, paradoksalno, mogli zahvaliti Trampu što ubrzava njihov cilj.