Carine američkog predsjednika Donalda Trumpa na čekanju 90 dana, ali kako se rok sve više približava, postavlja se pitanje mogu li Evropa i SAD postići dogovor.
ADVERTISEMENT
Štaviše, ako dogovor ne bude postignut i ako se carine ponovo uvedu, postavlja se pitanje šta bi to moglo značiti i za evropsku i za američku ekonomiju.
„Ovo je jednostavno najveće, najintegriranije ekonomsko partnerstvo na svijetu“, rekao je za Euronews izvršni direktor Američke privredne komore pri EU, Malte Lohan, odgovarajući na pitanje šta bi ponovno uvođenje carina moglo značiti i šta očekuje od budućih ekonomskih odnosa.
Zašto su ekonomski odnosi EU-SAD toliko važni?
Ekonomski odnos vrijedan osam triliona eura sastoji se od više komponenti, od čega 1,7 triliona eura otpada na trgovinu robom, koja se često smatra najvažnijim elementom odnosa.
Manji dio dolazi iz trgovine uslugama: finansijske usluge, računovodstvo, pravne, turističke i digitalne usluge.
Strane direktne investicije (FDI) također igraju ogromnu ulogu u ovom odnosu.
„Mi smo jedni drugima najveći izvor stranih direktnih investicija – više od 56 posto američkih FDI ide u Evropu, a sličan udio evropskih FDI ide u SAD“, naveo je Lohan za rubriku „Veliko pitanje“.
„Ali daleko veći dio ekonomskog odnosa, u velikoj mjeri, čini prodaja evropskih podružnica u SAD-u i američkih podružnica u Evropi“, dodaje on.
„Kada govorimo o transatlantskom odnosu od osam triliona eura, najveći dio te vrijednosti generira se prodajom preko naših podružnica s druge strane Atlantika“, kaže on.
Dok su Njemačka, Irska i Italija najveći evropski izvoznici u SAD, Lohan je sugerirao da bi se utjecaj nastavka carina mogao posebno osjetiti na lokalne industrijske centre širom Unije.
„Pogledajte ekosisteme koji nastaju u različitim dijelovima Evrope s američkim investicijama i kompanijama koje tamo posluju. Na primjer, imamo veoma jak ekosistem oko farmaceutskog sektora, upravo ovdje južno od Brisela u Belgiji, zatim veoma snažan sektor u Irskoj koji je mnogima poznat. Također imamo vazduhoplovni ekosistem na jugu Francuske. Dakle, postoje takvi klasteri kompanija koji privlače lokalne univerzitete i lance snabdijevanja, zapošljavaju lokalno i koriste komparativne prednosti različitih dijelova Evrope na najefikasniji način“, rekao je Lohan.
Šta bi ponovno uvođenje carina značilo za konkurentnost Evrope?
Neizvjesnost u vezi s budućnošću tarifa nanosi ozbiljnu štetu evropskim inovacijama i ekonomiji.
Lohan također izražava bojazan da bi potencijalni carinski i protucarinski rat mogao utjecati i na druge aspekte odnosa.
„Planirate investirati milijarde eura u svoj lanac snabdijevanja, u proizvodne pogone, a ne znate kako izračunati povrat tih ulaganja jer se kalkulacije mijenjaju iz dana u dan ako se uvede tarifa ili kontramjera“, objasnio je Lohan.
„Tako se stvara ogromna neaktivnost na tržištu gdje se investicije zaustavljaju, dok drugi dijelovi svijeta, koji se ne suočavaju s ovakvom neizvjesnošću, mogu ubrzati vlastite inovacije i ulaganja, a mi ćemo ih morati stizati“, naveo je on.
Dodao je i da bi prekid u lancima snabdijevanja mogao dovesti do viših cijena za potrošače.
Kakva je budućnost ekonomskih veza EU i SAD?
To je, kaže Lohan, pitanje „vrijedno milion dolara“.
„Barem trenutno možemo reći da postoji prostor za dijalog. Da li će taj dijalog uspjeti, u ograničenom vremenskom okviru koji je pred nama, doći do rješenja – to tek treba da vidimo.“
Lohan je rekao da bi želio vidjeti dugoročne razgovore, koji prevazilaze 90-dnevnu pauzu, o tome kako dvije strane mogu zajednički raditi na stvaranju obostrano korisne budućnosti.
„Previše je uloženo u ovaj odnos da bi se dozvolilo njegovo urušavanje“, izjavio je Lohan.
Dodao je i da bi želio da EU prioritetno radi na razvoju Unije tržišta kapitala kako bi pomogla u preuzimanju odgovornosti za svoj dugoročni rast i konkurentnost.