Novi paket sankcija EU dolazi dan prije direktne runde pregovora između Ukrajine i Rusije u Turskoj.
Evropska unija je pristala nametnuti novi paket sankcija protiv Rusije, prijeteći da će uvesti još jedan ako zemlja nastavi odbijati 30-dnevni bezuvjetni prekid vatre koji su predložili Bijela kuća i "Koalicija voljnih".
Veliki poticaj dolazi dok Volodimir Zelenski izaziva Vladimira Putina da sjedne za direktne mirovne pregovore u Turskoj, format koji podržava Donald Trump. Do sada Kremlj nije potvrdio hoće li ruski predsjednik zaista putovati u Istanbul.
"Vjerujem da ako Putin ne stigne i igra igre, to je konačna tačka da ne želi okončati rat", rekao je Zelenski.
Preliminarni dogovor o novim sankcijama, 17. paketu od februara 2022. godine, zapečaćen je u srijedu ujutro tokom sastanka ambasadora EU i očekuje se da će ga ministri vanjskih poslova formalno odobriti sljedeće sedmice.
Mađarska, glasni kritičar ekonomskih ograničenja koja je ove godine dva puta gotovo blokirala njihovo obnavljanje, nije se protivila mjerama. Zakulisne diskusije među državama članicama protekle su bez većih kontroverzi, primijetili su diplomati, što je mogući znak ograničenog obima prijedloga.
Još jednom, glavna meta sankcija je "flota u sjeni" koju je Kremlj rasporedio kako bi zaobišao zapadna ograničenja u trgovini naftom i održao izvor prihoda koji je ključan za finansiranje invazije na Ukrajinu u punom obimu.
Flota se sastoji od starih, neosiguranih brodova za koje se sumnja da se bave obmanjujućim praksama, uključujući slanje lažnih podataka, isključivanje transpondera kako bi postali nevidljivi i provođenje višestrukih transfera s broda na brod kako bi se prikrilo porijeklo njihovih bačvi. Brodovi su također pod lupom zbog sabotaže kritične infrastrukture.
Do sada je blok ciljao 153 tankera iz "flote u sjeni", a svima im je odbijen pristup lukama i uslugama EU.
Nove sankcije dodaju skoro 200 plovila, čime ukupan broj raste na preko 350.
Sporazum postignut u srijedu također stavlja na crnu listu 75 pojedinaca i kompanija uključenih u ruski vojno-industrijski kompleks i preko 30 firmi osumnjičenih da Moskvu snabdijevaju robom dvostruke namjene koju su zapadni saveznici zabranili, rekli su diplomati. Također zabranjuje izvoz hemikalija proizvedenih u EU koje se mogu koristiti za proizvodnju raketa, prenosi Euronews.com.
Evropski ultimatum
Sa gotovo završenim 17. paketom, Brisel već razmatra sljedeći korak.
Nedostatak napretka na diplomatskom frontu podstakao je pozive širom Evrope za pojačavanje ekonomskog pritiska na Rusiju kao način da se prisili Putin na pristanak na prekid vatre. Međutim, Kremlj nije pokazao spremnost da se uključi u ovaj prijedlog.
"Možemo potvrditi da, u nedostatku prekida vatre, (...) zaista razmatramo daljnje sankcije", rekao je portparol Komisije u utorak.
U kasnonoćnom obraćanju, francuski predsjednik Emmanuel Macron je imenovao ruske finansijske usluge, naftu i plin kao potencijalne mete, u koordinaciji s Washingtonom.
Cilj Evrope je "postići tridesetodnevno primirje na kopnu, u zraku i na moru kako bi se razgovaralo o pitanju teritorija i sigurnosnih garancija", rekao je Macron.
Ali svaki novi plan, posebno ako bude žestokog intenziteta, spreman je suočiti se s otporom Mađarske.
Dok je Budimpešta na kraju popustila i pristala obnoviti postojeće sankcije, Brisel je bio potresen utrkom protiv vremena i trenutno razmatra alternativne metode za zaobilaženje veta i osiguranje da opsežni režim može ostati na snazi.
"Istražujemo sve opcije", rekao je u utorak Valdis Dombrovskis, evropski komesar za ekonomiju.
"To su teški razgovori, ali do sada smo uspjeli dogovoriti veliki broj paketa sankcija (...) putem postupka jednoglasnog odlučivanja. Dakle, moramo imati sve alate i sve opcije na stolu."