Španija se opire zahtjevima američkog predsjednika Donalda Trumpa da poveća izdvajanja za odbranu na pet posto nacionalnog bruto domaćeg proizvoda, što bi moglo ugroziti jedinstvo NATO-a na važnom samitu Saveza ovog mjeseca.
ADVERTISEMENT
Ova evropska zemlja završila je 2024. godinu kao članica NATO-a koja je izdvojila najmanji udio svog godišnjeg BDP-a za odbranu, ostajući ispod cilja od dva posto postavljenog još 2014. godine.
Suočena s Trumpovim prijetnjama da će povući američke sigurnosne garancije za članice koje ne ispunjavaju svoje obaveze, Španija je najavila nova izdvajanja kako bi ove godine dostigla cilj od dva posto, prenosi AFP.
Međutim, Madrid se protivi prijedlozima da se cilj poveća na pet posto, dok Rusija, čija invazija na Ukrajinu ulazi u četvrtu godinu, i dalje predstavlja prijetnju Evropi.
Budući da su Njemačka i Poljska već podržale novi prag, Španija bi se mogla naći izolirana među saveznicima na NATO samitu koji će se održati 24. i 25. juna u Hagu.
"Mnoge zemlje žele pet posto, mi to poštujemo ali Španija će ispuniti ciljeve koji su joj postavljeni", rekla je ministrica odbrane Margarita Robles na marginama sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu ovog mjeseca.
Dodaje kako je zaista važno da Španija ispuni kapacitete i ciljeve koje joj je NATO dodijelio, ali "ne možemo sami sebi postavljati procente".
Prema mišljenju Felixa Arteage, stručnjaka za odbranu iz madridskog Kraljevskog instituta Elcano, ''unutrašnji politički razlozi'' određuju stav manjinske lijevo orijentisane koalicione vlade.
Socijalistički premijer Pedro Sanchez pokušava uskladiti stavove sa saveznicima u NATO-u, dok u isto vrijeme nastoji zadržati podršku svoje krajnje lijeve koalicione partnerice, stranke Sumar, koja se protivi povećanju vojnih izdvajanja.
On još uvijek nije proslijedio parlamentu planove o novim vojnim izdvajanjima većim od 10 milijardi eura, što je izazvalo kritike među njegovim parlamentarnim saveznicima, čija je podrška ključna za opstanak vlade.