Loader
Loader
Pronađite nas

Evropa "opsjednuta" kafom: Proizvodnja porasla za 15 procenata

Kallas: Izrael u Gazi krši međunarodno pravo

    Zakon EU protiv diskriminacije zarobljen u političkim nesuglasicama već 17 godina

    Evropska unija (Izvor: AP Photo/Geert Vanden Wijngaert)
    Euronews.com/Euronews.ba
    Objavljeno

    Uprkos širokoj podršci država članica, protivljenje nekoliko zemalja blokiralo je napredak u vezi s direktivom o jednakom tretmanu, što je navelo Komisiju da preusmjeri fokus na nezakonodavne mjere - potez koji su kritikovale nevladine organizacije i grupe civilnog društva.

    ADVERTISEMENT

    Uprkos širokoj podršci država članica, protivljenje nekoliko zemalja blokiralo je napredak u vezi s direktivom o jednakom tretmanu, što je navelo Komisiju da preusmjeri fokus na nezakonodavne mjere - potez koji su kritikovale nevladine organizacije i grupe civilnog društva.


    Takozvana direktiva EU o jednakom tretmanu - usmjerena na proširenje zaštite od diskriminacije na osnovu vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije - došla je do ćorsokaka, rekli su za Euronews nekoliko zvaničnika EU.


    Prijedlog zakona protiv diskriminacije, koji je prvi put predložila Evropska komisija 2008. godine, ostao je zaustavljen u Evropskom vijeću, uprkos napretku u Evropskom parlamentu. Vijeće, koje predstavlja 27 država članica EU, godinama nije moglo postići konsenzus.


    U februaru je izvršna vlast EU uklonila prijedlog iz svog programa rada za 2025. godinu, tvrdeći da je blokiran i da je "dalji napredak malo vjerovatan". Nacrt zakona dodan je među one koji će biti povučeni u roku od šest mjeseci, što je potaknulo poljsko predsjedavanje Vijećem da pokuša postići dogovor pod vremenskim pritiskom, ali bezuspješno.


    "Dok velika većina delegacija dugo podržava Direktivu, [...], neke druge su izrazile zabrinutost i zatražile pojašnjenja u vezi s uočenim nedostatkom pravne sigurnosti, podjelom nadležnosti i poštivanjem principa supsidijarnosti, te utjecajem prijedloga, posebno u smislu potencijalnih finansijskih implikacija“, navodi se u dokumentu Vijeća u koji je Euronews imao uvid, a koji je predsjedništvo poslalo državama članicama 6. juna.


    Prema procjeni utjecaja koju je provela Istraživačka služba Evropskog parlamenta (EPRS), oko tri četvrtine građana EU potencijalno bi imalo koristi od zaštite koju pruža direktiva, dok bi troškovi implementacije ostali "unutar prihvatljivih granica".


    Međutim, tri države članice - Češka, Njemačka i Italija - i dalje se protive nacrtu kompromisnog teksta, koji zahtijeva jednoglasnu podršku svih 27 zemalja prije nego što mogu započeti pregovori s Parlamentom i Komisijom radi finalizacije zakona.


    "U nedostatku dodatnih prijedloga za formulaciju od država članica s neriješenim nedoumicama, Predsjedništvo nije bilo u mogućnosti predložiti novi kompromisni tekst", navodi se u drugom procurelom dokumentu od istog datuma, koji je također vidio Euronews.


    Očekuje se da će se o direktivi o jednakom tretmanu raspravljati tokom sastanka ministara EU odgovornih za socijalnu politiku u četvrtak. Održat će se politička debata o tome da li je kompromis na dohvat ruke i da li postoji potreba za alternativnim prijedlogom.


    Šestomjesečno poljsko predsjedavanje Vijećem završava se kasnije ovog mjeseca, i dok će dansko predsjedavanje pokušati nastaviti rad na dosijeu od jula, nekoliko zvaničnika EU tvrdi da je postizanje sporazuma i dalje vrlo "malo vjerovatno".


    Jedan diplomata EU opisao je potragu za kompromisom kao "trnovitu", ukazujući na kontinuirani interes Komisije za povlačenje prijedloga - potez koji podržavaju i neke države članice.


    Umjesto toga, Komisija planira da se 2025. godine fokusira na nezakonodavne inicijative, kao što su već predstavljeni plan za prava žena i predstojeće strategije o pravima LGBTIQ osoba i antirasizmu - promjena koja je izazvala kritike nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva.


    "Putovodi nisu zakoni; to su političke izjave bez ikakve provedive zaštite“, tvrdila je Julie Pascoët, menadžerica za politiku u Evropskoj mreži (ENAR).


    "Da bi ove strategije bile efikasne, EU ih mora koristiti kako bi istakla hitnu potrebu za jačim zakonodavstvom i konkretnim djelovanjem“, dodala je Pascoët.


    Zakon o borbi protiv diskriminacije iz 2008. godine imao je za cilj da zatvori kritične praznine u zaštiti u oblastima kao što su socijalna zaštita (uključujući socijalno osiguranje i zdravstvenu zaštitu), obrazovanje i pristup robi i uslugama, uključujući stanovanje.


    "Iako je izuzetno razočaravajuće što Komisija prati globalni politički trend protiv politika jednakosti, neprihvatljiva je činjenica da mala grupa zemalja, predvođena Njemačkom, blokira usvajanje ove direktive već 17 godina“, rekao je za Euronews Alejandro Moledo, zamjenik direktora Evropskog foruma za osobe s invaliditetom.


    Prema najnovijem istraživanju EU, više od polovine ispitanika reklo je da u njihovoj zemlji postoji široko rasprostranjena diskriminacija na osnovu pripadnosti Romima (65%), boje kože (61%), etničkog porijekla (60%), rodnog identiteta (transrodnost – 57%) ili seksualne orijentacije (54%), piše Euronews.com.

    Možda će vam se svidjeti