ADVERTISEMENT

Klimatske promjene su ovog ljeta pojačale temperature širom Evrope, što je dovelo do dodatnih 16.500 smrtnih slučajeva, prema vodećim klimatskim naučnicima i epidemiolozima.

U novoj studiji, stručnjaci su proučili 854 evropska grada i otkrili da su klimatske promjene odgovorne za 68 posto od 24.400 procijenjenih smrtnih slučajeva od vrućine ovog ljeta, povećavajući temperature do 3,6°C.

Istraživači sa Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, koji su vodili analizu, upozoravaju da je ovo samo kratki pregled stvarnog broja smrtnih slučajeva. Gradovi koji su proučavani predstavljaju samo 30 posto stanovništva Evrope.

Analiza slijedi studiju objavljenu ranije ove godine od strane istog tima, koja je otkrila da su klimatske promjene mogle utrostručiti broj smrtnih slučajeva od julskog toplotnog talasa u Evropi, piše Euronews Green.

Gdje u Evropi su klimatske promjene bile uzrok najvećeg broja smrtnih slučajeva od vrućine?

Zemlje koje je najteže pogodio jedan toplotni talas bile su Rumunija, Bugarska, Grčka i Kipar, gdje se od 21. do 27. jula dogodilo procijenjenih 950 smrtnih slučajeva od vrućine na temperaturama do 6°C iznad prosjeka. To je oko 11 smrtnih slučajeva dnevno na milion ljudi.

Evropski glavni gradovi koji su zabilježili najviše smrtnih slučajeva po glavi stanovnika bili su Rim, Atina i Bukurešt. Autori studije kažu da to odražava njihovu izloženost nekim od najekstremnijih vrućina u Evropi, ali ističu da i drugi faktori igraju ulogu, uključujući pripremljenost, demografiju stanovništva i zagađenje zraka.

U svih 854 grada, klimatske promjene su uzrokovale 4.597 procijenjenih smrtnih slučajeva od vrućine u Italiji - najveći ukupni broj. Također su uzrokovale 2.841 smrt u Španiji, 1.477 u Njemačkoj, 1.444 u Francuskoj, 1.147 u Velikoj Britaniji, 1.064 u Rumuniji, 808 u Grčkoj, 552 u Bugarskoj i 268 u Hrvatskoj.

Toplotni talasi su "tihi ubice"

Smrti od ekstremnih vrućina bile su na naslovnicama ovog ljeta, uključujući Montse Aguilar, 51-godišnju čistačicu ulica u Barceloni, Španija, i Brahima Ait El Hajjama, 47-godišnjeg građevinskog radnika u San Lazarro di Saveni, Italija. Ali velika većina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom ostaje neprijavljena.

Ljudi često umiru od osnovnih zdravstvenih problema poput srčanih, respiratornih ili bubrežnih problema koje pogoršavaju visoke temperature.

„Toplotni talasi su tihe ubice. Velika većina smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom događa se u domovima i bolnicama, gdje su ljudi s postojećim zdravstvenim problemima dovedeni do svojih granica, ali vrućina se rijetko spominje na smrtovnicama“, objašnjava dr. Garyfallos Konstantinoudis, predavač na Grantham institutu Imperial Collegea u Londonu za klimatske promjene i okoliš.

„Uprkos tome što je najsmrtonosnija vrsta ekstremnih vremenskih uslova, vrućina je dugo bila podcijenjena kao rizik za javno zdravlje.“

Dr. Akshay Deoras, naučni istraživač u Nacionalnom centru za atmosferske nauke Univerziteta u Readingu, koji nije bio uključen u studiju, kaže da istraživanje također ističe da „vrućina ne ubija podjednako“.

„Starije populacije su najviše pogođene, s više od 80 posto smrtnih slučajeva povezanih s prekomjernom vrućinom koji se javljaju među osobama starijim od 65 godina.“

Ljudi stariji od 85 godina činili su više od 40 posto ukupnog broja smrtnih slučajeva, a očekuje se da će oni stariji od 80 godina činiti 15 posto evropskog stanovništva do 2100. godine. Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava, a vrućina predstavlja sve veću prijetnju njegovom brzo starenju stanovništva.

Čak i nekoliko stepeni može uzrokovati veliki porast smrtnih slučajeva kada su ranjive populacije izložene temperaturama izvan granica na koje su navikle.

„Iako današnje emisije nastavljaju rasti, starija generacija, od kojih su mnoge već u krhkom zdravlju, plaća najveću cijenu za našu kolektivnu neaktivnost“, dodaje dr. Deoras.

Nekoliko stepeni može biti razlika između života i smrti

Klimatološki naučnici su prvo ispitali kako su klimatske promjene uticale na dnevne temperature u svakom gradu. Otkrili su da su klimatske promjene, uzrokovane prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva i krčenjem šuma, povećale temperature i do 3,6°C.

Epidemiolozi su zatim proučili prethodna istraživanja koja pokazuju kako se broj smrtnih slučajeva mijenja s temperaturom u 854 evropska grada. Koristili su ih da procijene koliko je ljudi umrlo od vrućine širom kontinenta ovog ljeta i koliko bi ljudi umrlo da ljeto nije bilo zagrijano za 1,3°C.

Studija procjenjuje da je oko 24.400 ljudi umrlo kao posljedica ekstremnih temperatura u ovim gradovima. Ali bez zagrijavanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima, 16.500 ovih smrtnih slučajeva moglo se izbjeći, što znači da su klimatske promjene odgovorne za 68 posto dodatnih smrtnih slučajeva. Utrostručile su potencijalni broj smrtnih slučajeva.

„Možda ne zvuči mnogo, ali naša studija pokazuje da promjene u ljetnim vrućinama od samo nekoliko stepeni mogu biti razlika između života i smrti za hiljade ljudi“, kaže dr. Clair Barnes, istraživačica u Centru za ekološku politiku Imperial Collegea u Londonu.

„To je još jedan podsjetnik da klimatske promjene nisu problem s kojim se možemo tek tako suočiti u nekom trenutku u budućnosti.“

Zdravstveni teret uzrokovan vrućinom u Evropi ostao je visok

Oko 70 posto ljudi u Evropi živi u gradovima, a očekuje se da će taj udio porasti na 80 posto do 2050. godine. Urbana područja mogu biti i do 10°C toplija od ruralnih područja zbog nečega što je poznato kao efekat urbanog toplotnog ostrva.

Politike prilagođavanja vrućini, poput fleksibilnog radnog vremena, prilagođavanja školskog kalendara ili povećanja urbanih zelenih površina - hladnijih područja koja mogu biti spas za zajednice s nižim prihodima koje žive u toplijim, gušćim stambenim naseljima - mogle bi poboljšati dobrobit i spasiti živote.

„Sistemi upozorenja i akcioni planovi za zdravlje uzrokovane vrućinom zapravo su dobro razvijeni u većini regija u Evropi“, objašnjava dr. Malcolm Mistry, docent na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.

„Međutim, čak i uz upozorenja meteoroloških i javnozdravstvenih vlasti širom Evrope, zdravstveni teret povezan s vrućinom ostao je konstantno visok posljednjih ljeta.“

Istraživači upozoravaju da će čak i uz velike napore za prilagođavanje, broj smrtnih slučajeva od vrućine nastaviti rasti jer emisije stakleničkih plinova zadržavaju toplinu i vode do toplijih i opasnijih ljeta.

„Surova realnost“ je, dodaje dr. Mistry, da će, ukoliko hitno ne smanjimo emisije stakleničkih plinova, napori za prilagođavanje igrati ograničenu ulogu u ublažavanju rizika od globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem.