ADVERTISEMENT

Konstitutivna sjednica za sastav mađarske vlade trebalo bi da se održi sredinom maja. Ove nedjelje je Peter Magyar, poslije sastanaka sa Briselom, skinuo mađarski veto na sankcije Rusiji i fondove za Ukrajinu, a pažnju je privukla i izjava u vezi sa povratkom zemlje u članstvo Međunarodnog krivičnog suda, odakle ju je povukao Viktor Orban zbog potjernice za premijerom Izraela, Benjaminom Netanyahuom.

"Bio sam jasan u razgovoru sa premijerom: nećemo se ponovo pridruživati, pošto još možemo da zaustavimo povlačenje. Vlada Tisze ima namjeru da zaustavi taj proces do 2. juna, kako bi Mađarska ostala članica Međunarodnog krivičnog suda. Dakle, ako je neka zemlja članica, a tražena osoba uđe na našu teritoriju, ta osoba mora biti uhapšena", rekao je Magyar.

Poslije Mađarske održani su izbori u Bugarskoj, pobijedio je Rumen Radev, bivši predsjednik. Bili su to peti izbori u osam godina, a prvi put za to vrijeme je jedna stranka obezbijedila takvu većinu da joj koalicija ne treba. Rumena Radeva nazivaju i proruskim političarem, a poslije pobjede je istakao da će Bugarska uložiti napore da nastavi svoj evropski put.

"Trebalo bi da znate da će Bugarska uložiti napore da nastavi svoj evropski put. Ali vjerujte mi, snažnoj Bugarskoj i snažnoj Evropi potrebno je kritičko razmišljanje, potreban je pragmatizam. Jer je Evropa postala žrtva sopstvene ambicije da bude moralni lider u svijetu bez pravila. Dakle, ono što je Evropi sada potrebno jeste kritičko razmišljanje, pragmatično djelovanje i dobri rezultati, posebno u izgradnji nove bezbjednosne arhitekture. I ulaganje mnogo napora da povrati svoju industrijsku moć i konkurentnost. To će biti glavni doprinos Bugarske njenoj evropskoj misiji", rekao je Radev nakon izbora.

Izbori u Sloveniji bili su tijesni, a relativni pobjednik bio je premijer Robert Golob i njegov pokret Sloboda, ali su pokušaji da formira vladu propali. Sve su oči uprte u predsjednika SDS-a, Janeza Janšu, koji je najbliži osiguravanju potrebne većine od 46 glasova. Ukoliko uspije, biće to četvrta Janšina vlada.

Todić je na početku prokomentarisao izjavu Petera Magyara da će mu prvo putovanje biti u Poljsku.

"To je na neki način i priznanje poljskom premijeru Donaldu Tusku za veliku pomoć i podršku. Sa Magyarom će ići i nova mađarska ministarka spoljnih poslova u posjeti svom kolegi Radoslavu Šikorskom takođe. A sa druge strane, ta posjeta ima i jednu svoju pragmatičnu stranu, jer Petar Mađar želi da, kolokvijalno rečeno, uzme od poljskog premijera taj pelcer kako se blokirana sredstva iz fondova Evropske unije dobijaju. Mislim da će ta finansijska injekcija i te kako značiti za pokretanje određenih programa, uh, s obzirom na to da u posljednje dvije godine vlada prethodnog premijera Viktora Orbana nije uradila bog zna šta na ekonomskom planu", istakao je Todić za Euronews Srbija.

Na pitanje da li Magyara može da svrsta u kategoriju populista, Todić je objasnio da je još uvijek rano za tako nešto.

"Mislim da je to oduševljenje u krugovima Evropske unije bilo pretjerano i preuranjeno. A sa druge strane, sve ono što je, uh, Magyar govorio i oko, uh, tih energetskih odnosa sa Rusijom, bez obzira na različitu akcentaciju, uh, rusko-ukrajinskih tema u kontekstu rata. S druge strane, namjera da se ide u Kinu, uh, neke neka čudna, ovaj, čudne reference na davno nestalu Austrougarsku govori o tome da, uh, je Magyar, inače da podsjetimo, član Fidesza i funkcioner Fidesza do 2024. godine, sklon određenim populističkim zahvatima u formatiranju svoje politike", rekao je on.

Dotakao se i sve češćih navoda da je Rumen Radev proruski političar.

"Pa iskreno da vam kažem, mene čudi uopšte sada da se to pominje, kad nema Orbana, e sad su reflektori na Radeva. Kao da Radev od 2016. godine nije bio predsjednik Bugarske u dva mandata i kao da od 2016. godine njega kao bivšeg pilota bugarske ratne avijacije nije pratio taj trend. Bugarska vojska je inače struktura u Bugarskoj državi koja je, pored energetskog sektora najsklonija, tradicionalno saradnji sa Rusima na mnogim nivoima. I uopšte, politika Rumena Radeva i kao predsjednika od početka rata u Ukrajini, pa evo sve do danas, govori u prilog tome da je on zagovornik jedne drugačije politike i u tom prema Rusiji", rekao je on i dodao:

"U tom smislu, možda bi taj politički zahvat prema Rusiji ličio na politiku Orbana, s' tim što je, naravno, ja ni njih dvojicu ne bih ne bih poredio. Orban je ipak, u odnosu na Radeva, ozbiljan politički teškaš i čovjek koji je razigravao različite političke i geopolitičke varijante i u okviru Evropske unije, i u okviru NATO-a, i sa Trampom, i sa Putinom, i sa Sijem, i sa Netanjahuom. Dakle, Radev je u tom pogledu čovjek znatno skromnijih dostignuća", dodao je Todić.

Prokomentarisao je i odnose politike Radeva i Magyara prema pitanju Ukrajine.

"Čini mi se da je Peter Magyar ovom porukom Briselu oko odblokiranja sredstava za 90 milijardi za Ukrajinu načinio najznačajniju promjenu u mađarskoj spoljnoj politici. Magyar neće i ne može da prekine sve odnose sa Rusijom jer je naslijedio čitav niz energetskih sporazuma sa Rusijom. Tek treba zapravo nova mađarska vlada da se suoči sa svim onim što su bile energetske veze Orbana sa Putinom u posljednjih 16 godina i to, po svemu sudeći, neće biti uopšte tako jednostavno. Sa druge strane mislim da će politika novog bugarskog premijera biti zapravo usmjerena ka jačanju energetskih veza sa Rusijom, odnosno da se taj status Lukoilove firme nekako obnovi u punom kapacitetu", rekao je on.

Dotakao se i mogućeg povratka Viktora Orbana na vlast u nekom trenutku.

"Vrlo je teško sada se kladiti na to da li se Orban sprema za političku penziju. Ja ga ne bih otpisivao. U pitanju je jedan od najiskusnijih evropskih političara i nezavisno od politike koju je vodio, nema nikakve sumnje da je u pitanju jedan izrazito inteligentnijih političara i ja bih rekao vrlo obrazovan čovjek", objasnio je Vladimir Todić.