ADVERTISEMENT

Prijedlog, u obliku akademskog rada od 32 stranice pod nazivom „Program sigurnosti i oporavka Gaze, kako bi trebao izgledati dan poslije“, sastavili su Izraelski forum za odbranu i sigurnost - grupa od preko 35.000 rezervista izraelskih sigurnosnih snaga - i dobro etablirani Jerusalimski centar za sigurnost i spoljne poslove.

Studija je predstavljena izraelskoj vladi u nepoznatom datumu između njenog nastanka i sadašnjeg trenutka, i predstavlja jednu od budućih opcija koje Izrael trenutno razmatra za Pojas Gaze, tvrde zvaničnici koji su razgovarali sa Euronewsom.

Prijedlog prikazuje kako bi "dan poslije" trebao izgledati u scenariju pada Hamasa. To podrazumijeva ekonomsku obnovu, izgradnju infrastrukture i, kako kažu autori studije, "iskorijenjavanje ubilačke ideologije", što je takođe označeno kao proces "denacifikacije".

„Kako bismo se pripremili za novo stanje stvari, iako rezultati vojne operacije još nisu postignuti, potrebno je pripremiti uređen plan za kontrolu Pojasa Gaze nakon pada Hamasa“, navodi se u dokumentu.

Plan eksplicitno isključuje suverenitet Palestine, odnosno Palestinske uprave (PA), ili prisustvo Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kao izvor humanitarne pomoći.

„Ništa manje ozbiljna nije ni luda ideja o uspostavljanju palestinske države u Gazi“, navodi se u dokumentu.

Međutim, u dokumentu se ne navodi da li Izrael namjerava anektirati Pojas, iako je jasno navedeno da Izraelske bezbjednosne snage (IDF) žele imati veći uticaj na cjelokupno upravljanje poslovima Gaze.

Autentičnost dokumenta potvrdio je jedan visoki vladin zvaničnik koji je razgovarao s Euronewsom pod uslovom anonimnosti kako bi izbjegao miješanje u rad vlade, kao i Ohad Tal i Simcha Rothman, dva člana Kneseta iz krajnje desničarske Nacionalne vjerske stranke, koja je dio vladajuće koalicije.

„Sadržaj ovog dokumenta dio je planova koje vlada razmatra, oni su na stolu“, potvrdio je visoki vladin zvaničnik za Euronews.

Zvaničnik je precizirao da to nije "finalizovani plan", međutim, on je "definitivno dio scenarija koji su na stolu".

"Ovaj plan je na stolu i u skladu je sa smjerom u kojem vlada ide", potvrdio je Tal.

Rothman je za Euronews rekao da, iako plan ostaje "pokretna meta", kriterijumi koje je okvir iznio, kao što su "eliminacija Hamasa, nepostojanje prisustva Palestinske uprave (PA) u Gazi, nepostojanje palestinske države, nepostojanje UNWRA-e, su u skladu s pristupom vlade".

Euronews je kontaktirao kancelariju premijera Benjamina Netanyahua za komentar, ali do trenutka objavljivanja teksta nije dobio odgovor.

Šta dokument sadrži?

U dokumentu se navodi da bi novi entitet, kojim bi prvobitno upravljala IDF, trebao uspostaviti novi mehanizam za obnovu, ekonomski razvoj, upravljanje pomoći i "preodgoj" društva u Gazi.

Neki dijelovi prijedloga do kojeg je došao Euronews i akcije izraelske vlade najavljene početkom maja mogli bi ići u istom smjeru.

Izraelska vlada je 5. maja dala zeleno svjetlo IDF-u da započne masovnu operaciju preuzimanja kontrole nad cijelom Gazom. Odluka je donesena ubrzo nakon što je vojska najavila mobilizaciju desetina hiljada rezervista.

Istog dana, Netanyahu je najavio da se može očekivati dalje raseljavanje 2,1 miliona stanovnika Gaze kao rezultat masovnih kopnenih operacija koje su započete.

Detaljna studija datira otprilike dva mjeseca nakon 7. oktobra 2023. godine, kada su militanti Hamasa napali izraelske zajednice na granici s Gazom, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši više od 250 osoba za taoce.

Izraelska vojska tvrdi da je ubila oko 20.000 boraca Hamasa, dok istovremeno izvještava o oko 3.000 mrtvih i ranjenih među svojim vojnicima.

U prijedlogu se pominju izraelski taoci.

Teroristički napad Hamasa izazvao je rat između Izraela i Hamasa u Pojasu, u kojem je živote izgubilo 52.000 Palestinaca, prema posljednjim podacima ministarstva zdravstva Gaze kojim upravlja Hamas, a koje ne pravi razliku između smrti civila i boraca.

Međutim, dva izvora upoznata s dokumentom, koji su razgovarali s Euronewsom pod uslovom anonimnosti, potvrdili su da je studija zamišljena prije napada Hamasa 7. oktobra, ali je zamišljena više za Zapadnu obalu nego za Gazu.

Prijedlog je podijeljen u tri različite faze, gdje se prve dvije smatraju najvažnijima, u kojima se predviđa da će Izraelci u velikoj mjeri preuzeti i upravljati Pojasom, stvarajući novi entitet od nule.

Iako dokument predviđa treću, dugoročnu fazu u kojoj je ostavljen prostor za samoopredjeljenje onih koji žive u Pojasu, to bi se dogodilo tek nakon što se završi potpuno brisanje trenutne mreže Gaze kojom upravlja Hamas.

„Bilo bi pogrešno staviti kola ispred konja, a bilo bi pogrešno i unaprijed odrediti političku budućnost stanovništva Gaze i njenog rukovodstva“, budući da fokus Izraela nije na samoopredjeljenju Palestinaca, već na „okončanju vladavine Hamasa“, navodi se u dokumentu.

Prva i druga faza

U scenariju pada Hamasa, IDF bi imao za cilj privremeno preuzimanje cijelog Pojasa Gaze, omogućavajući slobodno kretanje na terenu, a istovremeno bi dobio potpunu kontrolu nad 12-kilometarskom granicom između Gaze i Egipta, uključujući i prelaz Rafah.

Izraelske odbrambene snage (IDF) su već djelimično uradile ono što je spomenuto u prijedlogu, stvorivši tampon zonu duž nekih dijelova granice. Od početka aprila, izraelska vojska je već preuzela kontrolu nad otprilike polovinom Gaze.

Da bi proširili tampon zonu, Izraelske odbrambene snage su sistematski uništile svu infrastrukturu, čineći taj dio teritorije nenastanjivim.

U dokumentu se navodi da se mora uspostaviti "tampon zona duž granice s Izraelom" gdje "palestinski promet neće biti dozvoljen".

U ovoj prvoj fazi, „možda će biti potrebno uvesti ratno stanje“, navodi se u dokumentu, pri čemu će IDF preuzeti sve civilne poslove, dok se ne uspostavi novi „mehanizam“. Ovaj period bi mogao trajati od nekoliko mjeseci do godinu dana, prema studiji.

U drugoj fazi, izraelska vlada bi osnovala pet administrativnih autonomnih vijeća. U Prijedlogu je navedeno da se ona zovu "Sjeverni pojas Gaze, Grad Gaza, Centralni pojas Gaze, Kan Junis i Rafa".

Vijeća bi bila zadužena za upravljanje civilnim životom u Gazi nakon što ispune određene preduslove, kao što su nepovezanost s "terorističkim palestinskim frakcijama", priznavanje države Izrael i učestvovanje u planu preodgojstva koji se naziva i proces "denacifikacije".

Kontrola nad obrazovanjem je ključni dio studije, prema kojoj bi vijeća trebala imati "značajan nadzor" nad onim što se događa ne samo u učionicama već i tokom vannastavnih aktivnosti u kojima bi Izrael imao veći uticaj.

Izrael bi takođe osnovao Međunarodni direktorat za upravljanje (IMD) za pomoć, obnovu i nadzor administrativnih vijeća.

Ne bi ga formirala samo izraelska vlada, koja bi, prema dokumentu, trebala biti glavni igrač.

Kompleksno međunarodno prisustvo

U značajnom i složenom dijelu prijedloga, Sporazum o međudržavnom upravljanju (IMD) bi uključivao SAD, neke evropske zemlje „poput Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije“, kao i „pragmatične sunitske zemlje“ poput „Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina i moguće Saudijske Arabije, kao dio šireg napora za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije“.

U dokumentu je Izraelu predloženo da IMD učini jedinim izvorom pomoći za lokalna administrativna vijeća. Pomoć, poput "direktne novčane pomoći za ekonomski rast i obnovu infrastrukture", bila bi uslovljena određenim kriterijima, uključujući provedbu planova prevaspitavanja.

„U svakom slučaju, pomoć i obnova biće pružene u skladu s principima plana i procesa deradikalizacije i denacifikacije u obrazovnom sistemu, medijima i društvu“, navodi se u dokumentu.

Izrael je već javno predložio da upravlja protokom pomoći Gazi, kako je detaljno opisano u dokumentu koji je Euronews dobio na uvid.

Od 2. marta, protok pomoći za stanovnike Gaze je zaustavljen, stvarajući situaciju koju su UN opisale kao katastrofu, budući da ljudima nestaje hrane i vode.

Početkom aprila, generalni sekretar UN-a António Guterres izjavio je da je „Gaza polje smrti, a civili se nalaze u beskrajnoj petlji smrti“.

UN je kritikovao izraelski prijedlog da se kontroliše humanitarna pomoć u Gazi usmjeravanjem preko vojnih centara, upozoravajući da bi to ugrozilo civile i humanitarne radnike, odvojilo ranjivo stanovništvo od pomoći i povećalo prisilno raseljavanje.

Izrael je više puta optužio militante Hamasa da zloupotrebljavaju priliv pomoći za ličnu korist i dalje jačanje grupe.

U prijedlogu je izraelskoj vladi sugerisano da uspostavi crnu listu organizacija koje "ne smiju primati pomoć" ili ne mogu djelovati.

UN je jedna od međuvladinih organizacija koju Izrael ne želi u Pojasu Gaze. Međutim, dokument ostavlja otvorenu mogućnost prisustva agencije UN-a za izbjeglice, UNHCR-a.

U dokumentu se navodi da bi Izrael trebao favorizirati raspoređivanje tima po uzoru na Multinacionalne snage i posmatrače na Sinaju, mirovnu organizaciju osnovanu 1982. godine uz podršku SAD-a radi praćenja demilitarizacije Sinajskog poluostrva prema mirovnom sporazumu između Egipta i Izraela iz 1979. godine.

Nakon što se završe ostale faze, treća faza u kojoj se Palestinci mogu samoopredijeliti, predstavlja se kao mogućnost, iako nije detaljno opisana u prijedlogu.

„Predloženi plan ne postavlja nikakvu stvarnu prepreku Palestincima da postignu samoopredjeljenje kada priznaju Izrael kao nacionalnu državu jevrejskog naroda i napuste put terorizma“, navodi se u dokumentu.

U studiji se navodi da bi bilo prerano odlučivati o političkoj budućnosti Gaze, jer je prioritet Izraela okončanje vladavine Hamasa, a ne palestinsko samoopredjeljenje.

Oštre kritike Evropskoj uniji

Evropska unija je glavni donator Palestincima i podržava budućnost Gaze pod vodstvom reformisane PA i uz prisustvo UNRWA-e.

Prijedlog oštro kritikuje stavove Evropske unije i navodi da ne bi trebala učestvovati u obnovi.

„Ne postoji namjera uključivanja Evropske unije kao partnera, već samo malog broja evropskih zemalja. Preporučujemo uključivanje zemalja koje su najuticajnije u Evropi i koje trenutno podržavaju Izrael u njegovom ratu protiv Hamasa: zemlje poput Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije“, navodi se u studiji.

Dokument ide još dalje, navodeći da njegova implementacija ne zahtijeva međunarodnu saradnju, iako bi mogla pomoći.

„Ovaj plan ne zavisi od priznanja ili međunarodne saradnje. Izrael može provesti plan u Gazi sam ili samo sa nekoliko partnera i/ili pristalica. Ali široko priznanje i saradnja bi nesumnjivo pomogli da plan uspije brže i efikasnije“, navodi se.