ADVERTISEMENT

"Ljudi često pomisle na zemlje poput Indije, Italije i SAD-a kada govorimo o klimatskim promjenama i toplotnim talasima“, kaže dr. Sarah Kew, istraživačica u Kraljevskom holandskom meteorološkom institutu.

Ali, kako pokazuje nova studija grupe World Weather Attribution (WWA), „čak i zemlje s hladnom klimom doživljavaju neviđene temperature.“

Rekordni toplotni talas na Islandu i Grenlandu prošlog mjeseca postao je topliji za oko 3°C zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, otkrila je grupa istraživača.

Dana 15. maja, stanica aerodroma Egilsstaðir na Islandu zabilježila je 26,6°C, novi nacionalni rekord za taj mjesec. Samo nekoliko dana kasnije, 19. maja, stanica Ittoqqortoormiit na istočnom Grenlandu izvijestila je o 14,3°C, što je znatno iznad mjesečnog prosjeka dnevnih maksimalnih temperatura od 0,8°C.

"Nekima porast od 3°C možda ne zvuči kao mnogo, ali je doprinio masovnom gubitku leda na Grenlandu“, dodaje dr. Kew, jedan od 18 globalnih istraživača koji stoje iza nove WWA studije.

Toplina uzrokovana klimatskim promjenama od 15. do 21. maja odgovarala je oko 17 puta većem topljenju ledenog pokrivača na Grenlandu od prosječnog, prema preliminarnoj analizi Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu u SAD-u.

Arktične zajednice osjećaju vrućinu

"Na Arktiku, lokalno stanovništvo je izgradilo zajednice na vremenskim uslovima koji su stabilni vijekovima“, kaže Maja Vahlberg, tehnička savjetnica u Klimatskom centru Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

"Međutim, toplotni talasi poput ovih signaliziraju nove rizike na Grenlandu i Islandu, koji se zagrijavaju mnogo brže od drugih regija.“

Arktik se zagrijavao brzinom većom nego dvostruko većom od globalnog prosjeka. Ovaj fenomen, poznat kao arktičko pojačavanje, uglavnom je uzrokovan topljenjem morskog leda: kako led nestaje, zamjenjuje ga širenje područja tamne okeanske vode koje apsorbira sunčevu svjetlost umjesto da je reflektira.

"Inuitske zajednice suočavaju se sa sve većim prijetnjama tradicionalnim načinima života, dok su ljudi na Islandu sa postojećim zdravstvenim problemima sve osjetljiviji na rastuću vrućinu“, dodaje Vahlberg.

Iako Island ima vrlo niske stope smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u poređenju sa zemljama južne Evrope, toplotni talas je možda uticao na ljude sa postojećim zdravstvenim problemima prije nego što su imali vremena da se aklimatizuju.

Upozorenja na opekotine od sunca i omekšane puteve na Islandu ističu kako zemlje s hladnom klimom počinju doživljavati nove klimatske rizike koji mogu iznenaditi ljude, kažu istraživači.

Gubitak morskog leda također utiče na inuitske autohtone zajednice, koje čine 90 posto stanovništva Grenlanda. Pouzdani morski led je ključan za putovanja, ali stanjivanje leda stvara nestabilne uslove koji onemogućavaju pristup tradicionalnim lovištima.

Gubitak morskog leda također je doveo do brzog smanjenja broja pasa za vuču saonica na Grenlandu, koje su inuitske grupe koristile hiljadama godina.

Islandski toplotni talasi će postati još 2°C intenzivniji

Arktički toplotni talas možda još uvijek izgleda kao anomalija, ali takvi događaji postaju sve češći.

"Posljednjih godina, moje kolege i ja u Klimatskoj grupi Islandskog meteorološkog zavoda primijetili smo neobične vremenske ekstreme, poput padavina koje daleko premašuju trajanje i količinu padavina, sve što se očekivalo na osnovu prethodnih podataka“, kaže dr. Halldór Björnsson, vođa grupe u Islandskom meteorološkom zavodu. „Ukratko, stara statistika se ne primjenjuje.“

Majski toplotni talas oborio je rekorde čak i na meteorološkim stanicama koje datiraju više od jednog vijeka - uključujući, na primjer, Stykkisholmur, gdje postoje pouzdani podaci za više od 174 godine. Dr. Björnsson kaže da je ovaj događaj bio najveća majska vrućina koju su ikada vidjeli, sa 94 posto meteoroloških stanica koje su postavile nove temperaturne rekorde.

"Ono čemu svjedočimo nije samo izolovan događaj, već promjena u vremenskim statistikama“, kaže ona.

Ako emisije stakleničkih plinova nastave svojim predviđenim tokom i zagrijavanje dostigne 2,6°C do 2100. godine, toplotni talasi će postati još 2°C intenzivniji na Islandu.

Za Grenland, naučnici su analizirali podatke sa meteorološke stanice u istočnom dijelu zemlje. Otkrili su da je najtopliji pojedinačni dan u maju bio oko 3,9°C topliji nego što bi bio u predindustrijskoj klimi, piše Euronews.com.

Iako ova analiza nije uključivala klimatske modele, naučnici kažu da je vjerovatno da je gotovo sav porast posljedica klimatskih promjena.

Kako arktički toplotni talasi utiču na ostatak svijeta?

"Ono što se dešava na Arktiku ne ostaje na Arktiku“, upozorava dr. Friederike Otto, vanredna profesorica klimatskih nauka u Centru za politiku zaštite okoliša, Imperial College London.

"Neobična vrućina bi ubrzala topljenje leda i doprinijela porastu nivoa mora, što ugrožava opstanak zajednica na malim ostrvima, poput Vanuatua, Kiribatija i Tuvalua, kao i autohtonih naroda poput Inuita.“

Grenland gubi u prosjeku 43 milijarde tona leda godišnje, a sve veći broj dokaza ukazuje na to da bi kontinuirano zagrijavanje moglo gurnuti zemlju preko prekretnice gdje topljenje ledenog pokrivača postaje nepovratno.

Nedavna studija upozorava da bi čak i zagrijavanje od 1,5°C moglo izazvati gubitak ledenih pokrivača na Grenlandu i Antarktiku, potencijalno uzrokujući porast nivoa mora za nekoliko metara u narednim vijekovima, što bi ugrozilo postojanje niskih ostrva širom svijeta.

Još jedna potencijalna prekretnica mogla bi imati zabrinjavajuće posljedice za Evropu. Poznato je da topljenje grenlandskog ledenog pokrivača usporava Atlantsku meridionalnu cirkulaciju (AMOC), ogromnu okeansku struju koja bi mogla oslabiti ili se urušiti s daljnjim topljenjem leda, potencijalno poremetiti globalne klimatske obrasce, uzrokovati ozbiljne vremenske promjene širom svijeta i uroniti Evropu u duboko smrzavanje.

"Tačno znamo šta uzrokuje zagrijavanje i topljenje - sagorijevanje nafte, plina i uglja. Dobra vijest je da možemo spriječiti da ekstremne vrućine postaju sve gore i gore, što znači odustajanje od fosilnih goriva“, dodaje dr. Otto.

"Za to nije potrebna magija. Imamo potrebno znanje i tehnologiju, ali je potrebno prepoznati da su ljudska prava za sve, a ne samo za bogate i moćne.“