ADVERTISEMENT

Euronews: Preselili ste servere iz Banje Luke u Sarajevo kako biste unaprijedili infrastrukturu. Možete li pojasniti što ovo znači za građane Bosne i Hercegovine? Hoće li to ubrzati izdavanje dokumenata?

Badnjević: Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, poznata kao IDDEEA, osnovana je 2008. godine. Zakon o IDDEEA-i predviđa da Agencija ima sjedište i centar za personalizaciju dokumenata u Banja Luci. Ovaj proces počeo je kroz CIPS projekt koji je započet još 2002. godine. Do danas, Agencija nikada nije premještala svoje prostorije, ali zbog najavljenih radova na zgradi Medicinske elektronike u Banja Luci, odlučili smo preseliti infrastrukturu u Sarajevo.

Euronews: Koliko je trajalo preseljenje i kako je utjecalo na izdavanje dokumenata?

Badnjević: Preseljenje je trajalo od decembra prošle godine, a finalne faze su obavljene nedavno. Iako su serveri bili premješteni, izdavanje dokumenata nije prestalo, iako je bilo otežano. U tom periodu, servisi su bili prebačeni na sekundarnu lokaciju u Sarajevu, ali sve aktivnosti su bile povezane sa svim relevantnim institucijama.

Euronews: Uvijek ističete da Bosna i Hercegovina kasni 15 godina u oblasti digitalne transformacije. Šta ste od preuzimanja funkcije direktora Agencije uradili i li planirate uraditi. Koji su ključni koraci u tom procesu?

Badnjević: Da bi digitalna transformacija bila moguća, potrebno je razviti elektronske servise i omogućiti elektronski potpis svim građanima. Kada sam preuzeo funkciju, bio sam suočen s mnogim problemima u razvoju tih servisa, ali uspjeli smo omogućiti besplatan, međunarodno priznat elektronski potpis za sve građane Bosne i Hercegovine. Smatram da razvoj digitalnih servisa može smanjiti troškove i poboljšati efikasnost administrativnih postupaka.

Euronews: Kako će građani imati koristi od tih servisa, s obzirom da ih određene državne institucije i javne uprave ne prakticiraju?

Badnjević: Elektronski servisi omogućit će bržu i jeftiniju administraciju, što će građanima olakšati život. Osim toga, smanjiće se mogućnost korupcije jer svi procesi postaju transparentniji, a podaci se prate i ne mogu biti sakriveni ili manipulirani. Imali smo situaciju da je jedna općina obavijestila građane da su se elektoronski povezali sa IDDEEA-om, ali i dalje traže da im se fizički dostave CIPS prijave, državljanstvo i ostala dokumentacija. Vi praktično imate elektronsku razmjenu, ali i dalje traže papir, umjesto da to provjere putem aplikacije.

Almir Badnjević (Izvor: Euronews)

Badnjević: Krenuli smo s povezivanjem općina i gradova u Bosni i Hercegovini kako bi mogli elektronski razmjenjivati podatke s Agencijom. Uveli smo procedure koje omogućuju općinama da više ne zahtijevaju papirne dokumente, a većina ih je sada povezana s nama. Također, uveli smo mobilnu aplikaciju "e-ideja" koja omogućava građanima da prate svoje dokumente i koriste elektronske servise.

Euronews: Koji su izazovi s kojima se suočavate u implementaciji ovih sistema?

Badnjević: Jedan od najvećih izazova je manjak resursa, jer većina institucija nema dovoljno osoblja za implementaciju novih sistema. Također, certifikacija i akreditacija sistema zahtijevaju značajna ulaganja i stručnost. U tom smislu, mi smo već u pregovorima s bankama i drugim institucijama kako bismo omogućili širu dostupnost usluga za građane.

Euronews: Kako ćete osigurati zaštitu podataka i prevenciju od cyber prijetnji?

Badnjević: Naša Agencija već godinama održava visoke standarde zaštite podataka. Naši inženjeri održavaju mrežu putem koje institucije u BiH komuniciraju, a također pružamo podršku međunarodnim partnerima. Imamo tim koji je stručan i posvećen zaštiti podataka, čime osiguravamo sigurnost sistema. Znate u određenim situacijama i ne mogu biti inženjeri koji su van ove zemlje, to moraju biti naši ljudi.

Euronews: Šta je, prema Vašem mišljenju, ključno za uspješnu implementaciju digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini?

Badnjević: Ključna stvar je da svi nivoi vlasti u BiH od državnog, entitetskog, kantonalnog do općinskog moraju funkcionirati koordinirano i razmišljati na isti način. Ako želimo istinsku digitalnu transformaciju, moramo biti posvećeni njenom razvoju na svim razinama vlasti. Međutim, često se suočavamo s problemom da nam eksperti donesu modele drugih zemalja, poput Estonije, Finske ili Njemačke. Takvi modeli, iako uspješni u tim zemljama, nisu primjenjivi u BiH zbog specifičnog ustavnog uređenja. U BiH ne možemo imati jedan centralizirani portal, kao što je e-vlada, jer bi to značilo prijenos nadležnosti sa jednog nivoa vlasti na drugi, što nije moguće zbog ustavnih ograničenja. Umjesto toga, svaka općina, kanton ili entitet može uspostaviti vlastite e-vlade i digitalne usluge u okviru svojih nadležnosti. Kanton Sarajevo, na primjer, već radi na implementaciji svog vlastitog e-vladinog portala, što je vrlo pohvalno. Ovaj portal omogućit će građanima da podnose zahtjeve elektroničkim putem, bez potrebe za fizičkim dolaskom.