Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas je iznio izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.
ADVERTISEMENT
Poručio je da za nekoliko dana obilježit ćemo godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata.
"Nakon 80 godina oplakivamo žrtve. Sprečavanje rata i mirno rješavanje sukoba je moguće samo na osnovu pravila i reda. Također, krajem maja ove godine države NATO-a i međunarodne zajednice, kao i Hrvatska i BiH okupit će se u Dejtonu kako bi obilježili godišnjicu potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma", rekao je Schmidt.
Poručio je da je rat u Bosnu i Hercegovinu vratio krvoproliće, strah i užas od Drugog svjetskoj rata.
"Dejtonski mirovni sporazum je uključio mehanizme međunarodne kontrole kako bi štitio mir i stabilnost. Kada se osvrnemo na ta dva važna datuma, želio bih odvojiti trenutak da naglasim vrijednost života, mira, čovječnosti u odnosu na divljaštvo", kazao je.
Schmidt je poručio da mu je posljednjih dana prilazilo sve više građana koji su ga pitali može li se pobrinuti da u Bosni i Hercegovini ne izbije rat.
"Ja odgovorim da ne postoji opasnost od rata, ali zapaljiva politička retorika i zanemarivanje genocida u Srebrenici dovode u pitanje želje nekih aktera da postoji BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom", naveo je.
Poručio je da Dejtonski sporazum nije obični mirnovni sporazum, već je sporazum koji i nakon 30 godina i dalje ostaje osnovni dokument koji sadrži Ustav Bosne i Hercegovine.
"Presude koje se tiču izbornih zahtjeva, političke stranke, ne samo HDZ, kao i hrvatski premijer iznijeli svoj stav po tom pitanju i zalagaju za evropske integracije BiH. U ovom periodu kada je BiH pozvana da napravi promjene i uđe u BiH, međunarodna zajednica može pružiti podršku u tom procesu", naveo je.
Pojasnio je da danas uslovi za implementaciju u BiH su se pogoršali.
"Naročito u prvom kvartalu ove godine imali smo rast tenzija što je izvanredna kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ne vidim indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi. A sve potiče iz reakcije na presudu Suda Bosne i Hercegovine kojom je osuđen predsjednik RS Milorad Dodik", rekao je.
Podsjetio je na dešavanja nakon objavljivanja prvostepene presude te usvajanje niza zakona u NSRS. Podsjetio je i na to da je bilo ukazano i na mogućnost secesije.
"Koalicija na državnom nivou je ugrožena, evropski put je postao upitan. BiH je stabilna u ovom trenutku uprkos krizi. Ali odlazak mladih ljudi ugrožava dalji razvoj", poručio je.
Schmidt je naveo da srpska zajednica nije slijedila nezakonita uputstva Dodika.
"Trpjeli su pritisak, ali nisu odgovorili zahtjevima da napuste svoja radna mjesta što pokazuje opredjeljenost evropskom putu. Što se tiče hrvatske zajednice, vidimo volju da se uključi u rješavanje međuentitetskih sporova", istakao je.
U zaključku Schmidt je poručio da se Bosna i Hercegovina suočava s teškim vremenima.
"Prije 30 godina niko nije očekivao da će međunarodna zajednica biti toliko potrebna. Ona je i dalje opredijeljena za teritorijalni suverenitet i integritet BiH. Put naprijed uključuje borbu protiv prijetnji i diskriminaciji. Radi se o jačanju funkcionalne stabičnosti i integritetu. OHR nikada nije trebao biti trajna institucija. Težnja BiH prema EU nadogradit će se kroz pravni kontinuitet. Međ. zajednica ne može odrediti budućnost ove države, to mora doći iz BiH", zaključio je Schmidt.
Predstavnici institucija Republike Srpske ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH smatrajući da nije imenovan u skladu odgovarajućom rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.