ADVERTISEMENT

Costa će posjetiti misiju EUFOR Althea, gdje će se sastati s komandantom EUFOR Althea, general-majorom Florinom-Marianom Barbuom i obratiti se trupama. 

Nakon posjete Kampu Butmir, Costa će se sastati sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

"Posjeta ima za cilj potvrditi posvećenosti Evropske unije putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU i naglasiti važnost iskorištavanja obnovljenog momentuma u procesu proširenja", saopćeno je iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Turneju po zemljama Zapadnog Balkana počeo je sinoć posjetom Srbiji, gdje ga je dočekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Poželeo sam dobrodošlicu predsedniku Evropskog saveta sa kojim ću sutra imati prilike da razgovaram o ključnim pitanjima odnosa Srbije i Evropske unije, kao i o izazovima sa kojima se suočavamo na tom putu", napisao je Vučić na Instagramu.

U ekskluzivnom intervjuu za Euronews, Costa je pozvao zemlje kandidate da se obavežu na reforme. U srži njegove misije na Zapadnom Balkanu je potreba da Brisel ne izgubi stratešku kontrolu nad ključnom regijom.

“Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je proces pristupanja Ukrajine i Moldavije, tako da nije fer prema zemljama Zapadnog Balkana da ih Ukrajina i Moldavija preteknu, a to će ih potaknuti da brže napreduju s reformama“, rekao je za Euronews uoči svoje diplomatske turneje po šest zemalja Zapadnog Balkana.

Evropska sigurnost u središtu zabrinutosti EU

EPC je međuvladin forum za političku strategiju koji okuplja više od četrdeset evropskih zemalja, a osnovan je 2022. godine nakon ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.

Proširenje EU na Zapadni Balkan biće visoko na dnevnom redu samita zbog rastuće nestabilnosti u regiji. Lideri država članica EU strahuju da spoljne sile uspostavljaju svoje uporište u regiji koja je sastavni dio Evrope.

“Na strani Evropskog vijeća postoji široki politički konsenzus da je proširenje najvažnija geopolitička investicija koja se može napraviti za stabilnost, mir i prosperitet cijele Evrope, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana”, rekao je Costa.

Predsjednik Evropskog savjeta je istakao da "zemlje EU i Zapadnog Balkana dijele zajedničku viziju, budući da pripadaju evropskoj porodici".

„Zato moramo raditi na tome da se oni formalno pridruže ovoj porodici, unutar Evropske unije“, dodao je.

Koji je vremenski okvir za pristupanje EU?

Evropske institucije su često navodile 2030. godinu kao ciljni datum za prva pristupanja EU, posebno Albanije, Crne Gore i Srbije. Međutim, Brisel sada govori samo o Albaniji i Crnoj Gori.

"Nemam fiksni datum. Zašto 2030? A zašto ne prije? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje provedu reforme, mogle bi se pridružiti čak i prije 2030. godine", rekao je Costa.

"Ali upravo su zasluge te koje se mogu promijeniti. Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od ostalih zemalja."

Ipak, rat u Ukrajini doveo je do ponovnog porasta napetosti na Zapadnom Balkanu, posebno u vezi s napetostima u BiH i između Srbije i Kosova*.

"Ne znam bolji podsticaj za prevazilaženje sukoba koji su još uvijek otvoreni od ove možda jedinstvene prilike, a to je članstvo u Evropskoj uniji. To je najbolji uslov da se zemljama Zapadnog Balkana ponudi prilika za prosperitet koju bi teško mogle pronaći negdje drugdje", rekao je Costa.

Prema brojnim anketama javnog mnjenja, većina Srba izgubila je interes za EU zbog oklijevanja bloka oko proširenja.

"Najvažnije je razumjeti značenje Evropske unije. Prošle sedmice smo proslavili 75. godišnjicu Schumannove deklaracije, prvog koraka ka današnjoj Uniji. Ono što je zaista izgradilo EU bila je volja da se prevaziđu rane istorije", napomenuo je Costa.