Bilo da je riječ o požarima, klizištima, zemljotresima ili nekoj drugoj nesreći ili nepogodi, gorski spasioci u BiH su prvi koje zovemo u pomoć. Po suncu, snijegu, kiši - oni su uvijek tu.
ADVERTISEMENT
Jedino što su tražili zauzvrat je priznanje za rad - bolje rečeno, normalne uslove - zakonski regulisan status i minimum prava za ljude koji se često izlažu velikom riziku. A ako to ne vidi i neće država ili entitet, u ovom slučaju, hoće kanton.
Hercegovačko-neretvanski kanton je prvi koji se odlučio za taj korak. Zastupnici Skupštine HNK na sjednici protekle nedjelje usvojili su Zakon o gorskoj službi spašavanja u HNK-u, prvi takav zakon u BiH.
Izniman značaj
"Zakonom o GSS-u uređujemo djelovanje ovih službi koje su od iznimnog značaja za naš kanton, a njihovim pripadnicima dajemo zašlužen značaj i prepoznajemo ih kroz zakonska rješenja u odnosu na posao koji obavljaju u našoj društvenoj zajednici, što je posebno došlo do izražaja u poplavama koje su lani pogodile naše prostore", rekla je premijerka HNK-a Marija Buhač.
Riječ o prvom zakonu u Federaciji BiH kojim se reguliše djelatnost gorske službe spašavanja, istakao je zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a i predlagač zakona Tomislav Martinović.
Tomislav Martinović (Izvor: Fena)
“Radi se o ljudima koji požrtvovano rade svoj posao, a koji do sada nijednim zakonskim aktom nisu imali reguliran svoj status. Stoga smo odlučili dati im status djelatnosti od posebnog strateškoga interesa u HNK”, kazao je Martinović.
Prema njegovim riječima, Zakonom se propisuju njihova prava koja se tiču obaveznog zdravstvenog osiguranja, prava na odštetu u slučaju povreda koje se dogode prilikom obavljanja njihovih aktivnosti, prava koja se tiču slobodnih dana, kao i obaveze.
Uvezivanje sa civilnom zaštitom
“Uvezali smo cijeli ovaj sistem na način da sad, po vertikali, sve gorske službe spašavanja koje funkcioniraju u ovom kantonu budu uvezane s Upravom civilne zaštite, odnosno Centrom za uzbunjivanje, kao i s Ministarstvom unutrašnjih poslova”, dodao je Martinović.
Gorska služba spašavanja BiH navodi da se radi o prvom zakonu u Bosni i Hercegovini koji sistematski uređuje ovu vitalnu i specifičnu oblast. Zakon propisuje prava pripadnika GSS-a, uključujući obavezno zdravstveno osiguranje, pravo na odštetu u slučaju ozljeda, pravo na slobodne dane, kao i obaveze koje proizlaze iz njihovog humanog i profesionalnog djelovanja.
Dio ekipe GSS Prenj (Izvor: Facebook)
"Važno je istaknuti i da zakon dodatno regulira obaveze organizatora turističkih i avanturističkih događanja, čime se smanjuje rizik za sudionike i rasterećuju spasilačke službe u slučaju neželjenih situacija. Zakon je usvojen dok je u toku opsežna potraga za nestalom francuskom državljankom Lolom Mathelet što još snažnije potvrđuje njegovu relevantnost i hitnost. Ovo je jasan pokazatelj da gorsko spašavanje više ne može biti tretirano kao volonterski hobi, već kao djelatnost od javnog interesa", navode iz GSS BiH.
Uzimaju godišnji odmor kako bi pomagali drugima
Načelnik Gorske službe spašavanja (GSS) Prenj Konjic Almir Karkelja za Euronews BiH je rekao da im mnogo znači što su konačno prepoznati kao služba koja je od značaja u svim segmentima i pružanja pomoći kao i u humanitarnim aktivnostima.
"U posljednjih 7-8 mjeseci imali smo zaista teške potrage, prvo za državljanima Njemačke, a sada za Francuskinjom na Čvrsnici. Sada se pokazalo da je taj zakon imao smisla i da će on urediti ove stvari koje nisu bile uređene. Na kraju krajeva mi ćemo biti najvjerovatnije inicijalna kapisla za sve ostale kantone, možda Federaciju, čak državu, što bi bilo najbolje da bude na državnom nivou jer u RS ima identičan problem," rekao je Karkelja.
Almir Karkelja (Izvor: Facebook)
Ističe da do sada nisu bili bili prepoznati nikako, a da pripadnici GSS Prenj rade ogroman posao, što se vidi kada su poplave, potrege, požari...
"Bili smo i u Turskoj kada je bio zemljotres, Nas 14 iz GSS Prenj je išlo, uzeo sam godišnji odmor kao i moje kolege da bi otišli, jedan je ostao bez posla... Ti ljudi su zaista spremni na sve kad je potrebo nekome pomoći. Dočekali smo zakon i hvala zaista određenim ljudima koji su se izborili da to dođe na svjetlo dana", rekao je Karkelja.
GSS Prenj broji 40 članova, od kojih je 20 aktivno.
"Jako smo dobro organizovani na svim poljima, sve smo pokrili i vodu i planinu i pod vodom i ruševine i pse i helikopter. Izuzetno se puno ulaže. Ipak, Konjic je najveća teritorijalna opština u BiH i treba puno znanja i puno ljudi da bi se to sve pokrilo. Ovaj zakon nam je zaista vrijedi. Nadamo se da će kolege iz drugih kantona, FBiH i RS imati priliku da i u njih bude izglasan," zaključio je Karkelja.
Zenedin Mešukić, načelnik Gorske službe spašavanja - stanica Konjic kaže da zakon nije idealan i ne rješava sve njihove probleme, ali da su se političari konačno uzbiljili i počeli shvatati koliko GSS ima doprinos lokalnoj i društvenoj zajednici.
Otvorena je knjiga
"I za nas, lično, to je početak, otvorena je knjiga, sad se moraju pisati ostale stranice u kojima će se to stanje definisati detaljnije i preciznije. Uglavnom, ovaj zakon se bazira na pravima i dužnostima članova GSS. Službe će imati kriterije za koje ćemo se na kraju krajeva morati boriti se. Što se tiče odsustva sa posla, neće to baš moći da se riješi ovim kantonalnim zakonom jer se odsutnost sa posla kose sa Zakonom o radu koji se donosi na federalnom nivou. Nadamo da će ovaj zakon brzo biti donesen i na federalnom, a nadamo se, konačno, i na državnom nivou," kaže Mešukić.
Spašavanje i u ekstremnim uslovima (Izvor: GSS Konic)
Dodaje da se će ovim zakonom, ako ništa, poslodavci ozbiljnije shvatiti da su članovi GSS-a potrebni zajednici.
"Nadam se da ćemo lakše dolaziti do odsustva sa posla, lakše ćemo opravdavati što nas nije bilo. Mnogi naši članovi jednostavno nisu u mogućnosti da svom posluzavcu kaže: 'Slušajte, mene su pozvali, ja imam intervenciju, hitno moram napusti posao'. To do sada je bilo nemoguće, a sad kada je donesen ovaj zakon znači da će poslodavac morat pusti svog radnika. Zakon, ali ako ništa, daje znak poslodavcu da je ovo ozbiljna organizacija i da u tom trenutku je taj član potrebni i negdje drugo nego na tom radnom mjestu."
Dio novca će Vlada HNK izdvajati za GSS, a Mešukić kaže da će im to znatno olakšati u planiranju obaveza u smislu edukacija čalnova i obnavljanju opreme.
"Sada jednostavno nemamo neki stalni izvor primanja. Uvijek smo na nekom čekanju, isčekivanju", požalio se Mešukić.