ADVERTISEMENT

Euronews: Bosna i Hercegovina nalazi se na prijelomnoj tački. Zemlji je dodijeljen status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, no konkretne reforme i napredak i dalje su ograničeni. Iz perspektive Finske, kako iskoristiti političku volju u Bosni i Hercegovini za provođenje značajnih reformi koje bi mogle donijeti dugoročnu stabilnost?

Kankaanpaa: Mislim da je europski put jedino održivo rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Finska se pridružila Europskoj uniji 1995. godine, što je upravo ista godina kada su politički lideri Bosne i Hercegovine potpisali Dejtonski mirovni sporazum. Kada se osvrnem na svoju zemlju i što smo postigli tokom ovih 30 godina članstva u EU, vidim ogromne i vrlo pozitivne promjene. Iskreno se nadam da će Bosna i Hercegovina iskoristiti istu priliku, jer ljudi u BiH zasigurno pripadaju Europi. Imate sve mogućnosti da nam se pridružite u europskoj porodici.

Euronews: Na temelju Vašeg diplomatskog iskustva, kako vidite ulogu manjih, ali institucionalno jakih i stabilnih demokratija poput Finske kao modela za zemlje u tranziciji, poput Bosne i Hercegovine?

Kankaanpaa: Imamo neka stečena iskustva koja rado dijelimo sa svojim partnerima i prijateljima. Sudjelujemo u brojnim programima saradnje unutar okvira EU. Postoji mnogo programa u kojima je BiH partner ili korisnička zemlja – kako god to željeli nazvati – i radimo zajedno. To uključuje razvoj administracije, pitanja zaštite okoliša, meteorološku saradnju, diplomatiju vezanu uz vodne resurse. Puno je područja u kojima možemo sarađivati. Bosna i Hercegovina je po mnogo čemu slična Finskoj – velika zemlja, ali s malim brojem stanovnika. I kod nas je tako. Rado dijelimo naša iskustva i mislim da je sada, 30 godina nakon Dejtona, krajnje vrijeme da ljudi u Bosni i Hercegovini počnu sarađivati.

Euronews: Finska je naširoko poštovana zbog snažnog okvira za borbu protiv korupcije i kulture transparentnosti. Postoji li finski model koji bi se mogao primijeniti u Bosni i Hercegovini?

Kankaanpaa: Da, možda bih prvo rekao nekoliko riječi o nordijskoj saradnji jer mi je to tema jako bliska srcu. Danas su nordijske zemlje najbolji prijatelji na svijetu, ali nije uvijek bilo tako. Razvijamo nordijsku saradnju još od 1950-ih. Bila je to naša zajednička odluka – da to trebamo činiti sa svojim partnerima i susjedima. Nije uvijek bilo lako, ali morali smo sarađivati.

Kankaanpaa: Reforme ne mogu čekati (Izvor: Euronews)

Euronews: To bi mogao biti dobar primjer i za vlasti u Bosni i Hercegovini.

Kankaanpaa: Upravo to pokušavam reći političkim liderima u BiH – da ovdje imamo model saradnje. Ima i drugih primjera u Europi. Pogledajte, primjerice, zemlje Beneluksa – susjedske zemlje koje dijele slične izazove i zajednički ih rješavaju. Mi smo u nordijskim zemljama imali uniju putovnica još od 1950-ih, što je bilo 40 godina prije nego što je na snagu stupio Šengenski sporazum. Takve se stvari mogu raditi sa susjedima. Što se tiče borbe protiv korupcije, smatram da mora postojati određeno dostojanstvo i pošten način razmišljanja među državnim službenicima i cijelim društvom. Velike kompanije također moraju poštivati vlasti i ne nuditi mito. To je nešto što se može naučiti. Čim postanete članica EU, shvatit ćete da je nužno slijediti takav model.

Euronews: Kada spominjete nordijsku saradnju, želim Vas pitati nešto slično što se pojavilo ovdje na Balkanu – inicijativu Otvoreni Balkan. Sjećate li se toga?

Kankaanpaa: Da, sjećam se.

Euronews: Kakvo je Vaše mišljenje o tome? U Bosni i Hercegovini ta ideja nije baš dobro prihvaćena. Mislite li da je to bila dobra ideja za regionalnu suradnju?

Kankaanpaa: Ne mislim da bi trebalo graditi paralelne strukture. Već imate EU i jasno ste iskazali spremnost za kretanje tim putem. I kada ankete pokažu da više od 50%, čak i do 80% ljudi, podržava europski put, zašto ne ići tim smjerom? Možda nije djelotvorno stvarati paralelne strukture.

Euronews: Bosna i Hercegovina se suočava ne samo s unutarnjim političkim podjelama, već i s vanjskim utjecajima koji često ometaju njezin put prema članstvu u EU i NATO. Koliko su ti pritisci ozbiljni i što se može učiniti, kako lokalno tako i međunarodno, da se to riješi?

Kankaanpaa: Smatram da je riječ o vrlo ozbiljnoj prijetnji. I u državama članicama EU vidimo vanjske utjecaje, posebice tijekom izbora. Pojavljuju se snažne informacijske kampanje usmjerene na pojedine političare ili stranke, šire se lažne informacije ili optužbe. Jedan od odgovora na to je razvoj slobodnih i neovisnih medija, ali i medijska pismenost građana – kako bi ljudi koji čitaju novine ili gledaju vijesti bolje razumjeli što je lažna vijest, a što istina. Imamo strane utjecaje koji dolaze putem TikToka, X-a (bivšeg Twittera), Facebooka i drugih društvenih mreža. Medijska pismenost je važno sredstvo zaštite i alat koji građanima omogućuje bolje razumijevanje rizika od stranog utjecaja.

Euronews: A što je s političkim utjecajem iz inozemstva..

Kankaanpaa: To je druga, ali jednako ozbiljna stvar. Imate svoje pravosuđe i sudski sustav koji funkcionira i vidimo da se vode postupci protiv korumpiranih političara. To je prirodan i ispravan način da se to rješava, ali morate biti vrlo oprezni. Građani ne bi trebali davati glas političarima koji su korumpirani ili primaju upute iz inozemstva.

Kankaanpaa: Reforme ne mogu čekati (Izvor: Euronews)

Euronews: Kad se vratite u Finsku, što ćete reći svojim partnerima ili vladi o situaciji u Bosni i Hercegovini – posebno u vezi s vladavinom prava i reformama koje sporo napreduju?

Kankaanpaa: Imate vrlo sposobne državne službenike u svojim ministarstvima, osobito u Ministarstvu vanjskih poslova i Direkciji za europske integracije. Imate učinkovite državne agencije. Problem je što sve što taj aparat proizvede često zapne na političkom nivou, i to je vrlo štetno. Mogli biste vrlo brzo napredovati. Nakon posljednjih odluka i izražene spremnosti EU da otvori pregovore s BiH, zapravo se ništa nije dogodilo. Sada je na građanima i političkim liderima BiH da počnu zajednički raditi.

Euronews: Ali kada kažete "građani i vlasti", nije li ipak više odgovornost na vlastima nego na ljudima? Ljudi jasno žele EU članstvo.

Kankaanpaa: Da, ali na kraju, sve promjene dolaze od građana – način na koji glasate, kako pozivate političare na odgovornost. Političari bi trebali slušati mišljenja i glas naroda. Mi na razini EU ne možemo učiniti puno više. Sve što smo mogli dati, dali smo vam. Sada je na vama da to iskoristite.

Euronews: Govorimo o reformama i promjenama koje moraju doći iz naroda u Bosni i Hercegovini. No što je s kompliciranim političkim sistemom? Može li to biti opravdanje?

Kankaanpaa: Mislim da neki ljudi koriste kompleksnost političkog sustava kao izgovor. Kažu: Ne možemo to napraviti jer je naš sistem je previše složen ili prvo moramo promijeniti sistem, napraviti ovu ili onu reformu. Ali ako pogledate Europu – Brisel je sjedište EU, a Belgija je jedna od najsloženijih država na svijetu. Ipak, funkcioniraju sasvim dobro. Ili, na primjer, Švicarska – ima više kantona nego Bosna i Hercegovina, a opet je uspješna, bogata i stabilna zemlja.

Euronews: Osim tradicionalne diplomacije, služite i kao ambasador Finske pri Svetoj Stolici. Koliko je danas relevantna vjerska diplomacija? Može li Vatikan igrati konstruktivnu ulogu u pomirenju i društvenoj koheziji u Bosni i Hercegovini?

Kankaanpaa: Da, u Bosni i Hercegovini, ali i globalno. Vatikan je jedan od važnih aktera na svjetskoj sceni. Postoji oko 1,4 milijarde katolika i mnoge zemlje su duboko katoličke te prate stavove Pape i Svete Stolice. Nadam se da će novi papa, Lav XIV, nastaviti putem svog prethodnika Franje. Poruke koje dolaze iz Vatikana o zaštiti okoliša, biološke raznolikosti, pravima žena i djevojčica – to su sjajne stvari koje bismo svi trebali podržati. Problem je u tome što mnogi žele biti na slici s Papom, ali zapravo ne slušaju ono što Papa poručuje.

Euronews: Hajde da završimo s nečim pozitivnim. Iz perspektive Helsinkija, što biste rekli – koja je najveća prednost Bosne i Hercegovine?

Kankaanpaa: Ova zemlja je puna potencijala. Uvijek sam sretan kada sam ovdje. Puno sam putovao po Bosni i Hercegovini – ne dolazim samo u Sarajevo, bio sam i u Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru, Zenici i drugdje. Oduševljen sam mogućnostima koje imate. Imate sposobne i ljubazne ljude, dobro obrazovanje, kvalificiranu radnu snagu, prekrasnu prirodu, veliki potencijal za razvoj turizma. Hrana je izvrsna. A osim toga, zemlja ste u srcu Europe. Samo trebate iskoristiti te prednosti. Imate sve mogućnosti i više ste nego dobrodošli da još snažnije surađujete s Europom.

Euronews: I za kraj ovog razgovora – koju biste poruku poslali mladima u Bosni i Hercegovini?

Kankaanpaa: Moja poruka je: ovo je sjajna zemlja. Radite za nju. Razumijem da mnogi mladi ljudi odlaze. I ja sam napustio svoju zemlju, ali samo na kratko – pa sam se vratio, pa opet otišao i opet vratio. Prirodno je i korisno steći međunarodno iskustvo, raditi neko vrijeme u inozemstvu. Ali se onda, molim vas, vratite i radite za svoju domovinu – ovdje u Bosni i Hercegovini.

Euronews: Jer, na kraju, nema mjesta kao što je dom. Vaša Ekscelencijo, hvala vam na vremenu.

Kankaanpaa: Upravo tako. Potpuno ste u pravu. Hvala Vama.