ADVERTISEMENT

Zlatan Hamza, direktor zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, rekao je da Zavod pažljivo prati i analizira sve prijavljene slučajeve i poduzima sve mjere kako bi se spriječilo širenje zaraze.

"Nema mjesta panici, nije ovo ni epidemija ni zaraza kao ona što nas je pogodila", rekao je Hamza.

Anisa Bajramović, rukovodilac Jedinice za epidemiologiju, naglasila je da ovakvo oboljenje ne podliježe epidemiološkom ispitivanju te da se postupa na osnovu prijava građana i da onda oni predlažu mjere.

Nije bilo deratizacije

"Usvajaju se trogodišnji programi, koji podrazumijevaju dvije godišnje preventivne deratizacije. Da ne bi došlo do epidemije važno je da se primjenjuje program koji je propisan. Sad su programi koji podrazumijevaju da se dva puta u toku godine, u proljeće i u jesen, obavljava obavezna sistematska preventivna deratizacija koja, ako se uspješno provodi svake godine, svodi glodare na biološki prihvatljativ nivo tako da mi tada i nemamo epidemije leptospiroze. Šta se ovdje desilo? Ovdje se desilo da je Kanton Sarajevo u drugoj polovini 2022. cijelu 2023. i prvu polovinu 2024. To su pune dvije godine. Dvije godine se nije obavila deratizacija", rekla je Bajramović.

Dodala je da je to dovoljno da dođe do povećanja infestacije glodarima i sada imamo ovo što imamo.

"Bitno je da naglasim, ovo što je sad po gradu "šuška", da je gradski vodovod ne može biti izvor leptospiroze, nije čak predviđeno ni pravilnikom da se vrše istraživanje na leptospirozu, nijedna laboratorija u Bosni i Hercegovini ne dokazuje leptospirozu i samim tim što hlor koji se stavlja u vodu za hlorisanje u gradskom vodovodu ubija leptospiru istog momenta, tako da vodu isključujemo kao izvor za razredanje", rekla je Bajramović

Kako je sve počelo?

Sve je počelo 29. aprila kada je Bajramović dobila poziv doktorice Aerodromskog naselja koja je primijetila da unazad mjesec dana u toj ambulanti se grupišu pacijenti koji su uglavnom muškog spola, radnosposobna skupina stanovništva, stanovnici koji su između 20 i 55 godina, uglavnom muškarci.

"Doktorica mi je javila da pacijenti imaju simptome visoke temperature sa groznicom i visoke upolne parametre koji su praćeni bili znači malaksalošću. Na moj upit, da li je iko hospitaliziran, doktorica rekla da nije. Nakon toga sam isti dan uputila mail infektivnoj klinici svim domovima zdravlja, znači na ove rukovodioce svakog lokaliteta kojih ima devet u kantoru Sarajevo i Zavod zdravstva FBiH, da smo primijetili, znači dobili informaciju o grupisanju pacijenata na području opće Novi Grad, konkretno Dobrinja i Aerodromsko naselje, tako da obrate pažnju da svaki sljedeći pacijent koji dođe sa takvom simptomatologijom obavezno izvrše, znači, laboratorijsko testiranje na moguće bakterijske uzračnike. Od toga je prošlo, znači, nekih 15-ak dana i mi 15. 5. dobijamo prve tri laboratorijske potvrde."

Kaže da su bila tri hospitalizirana slučaja, ali nijedan nije bio težak, da su svi dobili antibijotsku terapiju i nakon dva dana su se simptomi počeli povlačiti.

Inspekcija svega

Kaže da službama treba vremena dok prvo pronađu pacijente i izvrše epidemiološko ispitivanje.

"Bitno je da je istovremeno počela deratizacija, to se poklopilo. Zadnje tri nedjelje je rađena i završena i tražili smo da se pojača korektivna deratizacija. Inspekcija je dobila preporuku da se izvrši kontrola svih pijaca, uličnih prodavaca voća i povrća, ići ćemo u nadzor Heca pijace. Ići ćemo u sve stambene zgrade gdje se ne radi deratizacija jer nema sredstava na računima. Trava se nije kosila, sad je to sve urađeno, smeće se mora redovno odvoziti. Mora se voditi računa o higijeni javnih površina da se smanji broj glodara koji tu obitavaju", istakla je dr. Bajramović.