ADVERTISEMENT

Euronews BiH: Američki predsjednik pozvao na potpunu kapitulaciju Irana. Kako je kazao, znaju gdje se nalazi ajatolah Hamnei, ali ga za sada, kako tvrdi Trump, ne želi ubiti. Kako komentirate ove izjave?

Lisica: Sada je ovo igra riječi, trkivanje, informacioni rat. Vidjeli smo od početka ovog sukoba, tačnije od napada Izraela na Iran, da imamo jedan informacioni rat. Nemamo dovoljno podataka sa terena. Obje strane se nadmeću kako bi prikazale svojoj, ali i svjetskoj javnosti, da su one u prednosti. Složio bih se sa vašim prethodnim sagovornikom koji je rekao da je ovo neki preventivni rat. Možda bi se reagiralo ranije, ali ne možemo govoriti o preventivnom ratu. Ovdje možemo govoriti jednostavno o napadu Izraela na Iran. Naravno, slažem se da je jedan od glavnih ciljeva uništavanje potencijalnih nuklearnih kapaciteta i smjena aktuelne vlasti u Iranu. To su, naravno, želje koje ima Izrael.

Međutim, Trump iz sata u sat mijenja svoje izjave. Imajmo u vidu da je on ovu situaciju, možemo reći, ostavio po strani. Nije se potpuno posvetio trenutnoj krizi. Iako je ranije najavljivao napade na Iran, izgleda da se nije dovoljno pripremio. Zašto to govorim? Zato što su Bernie Sanders i još neki istaknuti političari i politolozi SAD-a protiv ovakvog izraelskog napada. Znamo da je SAD morao dati određeno zeleno svjetlo za ovakav napad. Trenutno se na Trumpa može gledati kao na osobu pod velikim pritiskom. On tvrdi da nije raspoložen za pregovore, ali istovremeno poziva obje strane da razgovaraju. Postoje informacije da će američka strana ponuditi Iranu nove uslove, čak i bolje nego tokom prethodnih pregovora koje je predvodio Oman kao medijator. Vidjećemo šta će se dalje dešavati. Faktor koji Izrael nije mogao eliminisati jeste razorna moć iranskih projektila. Iran i Teheran najavljuju nove, razornije raketne udare. Pitanje je koliko Tel Aviv to može izdržati. Situacija nije dobra ni u Teheranu.

Euronews BiH: Koje bi mogle biti globalne posljedice?

Lisica: One su, naravno, neminovne. Znamo da obje strane imaju proksije i partnere – neki su zvanični, a neki nezvanični. Na primjer, Rusija, koja ima dobre odnose sa Iranom, trenutno se ponaša poprilično suzdržano. To je ruska taktika koja je već viđena. Ako se sjetimo 1999. godine, kada su tadašnju Jugoslaviju ostavili na cjedilu iako su na papiru bili saveznici, vidimo da je Rusija i u Siriji bila nepredvidiva. Sada je poprilično tiha kad je riječ o Iranu, iako je Iran član BRICS-a. Rusija čuva svoje interese. Ona pokušava zauzeti neutralnu poziciju, ne izriče ni podršku ni protivljenje.

Euronews BiH: Hoće li napustiti Iran?

Lisica: Ne vjerujem. Pratiće situaciju i postupiti u skladu sa sopstvenim interesima i geopolitičkim okolnostima koje im odgovaraju. Rusija se pokušava nametnuti kao medijator. Ne zastupa ni jednu stranu, već pokušava igrati ulogu mirotvorca, što je pokazala time što nije podržala Iran kad mu je pomoć bila najpotrebnija.

S druge strane, zanimljiva je pozicija Kine. Kina i Iran su ekonomski partneri. Puno iranske nafte odlazi u Kinu, dok određeni materijali potrebni Iranu za njegovu industriju dolaze iz Kine. Dakle, ovo je globalna utrka. Tu su i regionalni akteri. Izuzetno važna bila je izjava predsjednika Azerbejdžana, Ilhama Alijeva, koji je rekao da neće dopustiti da se preko teritorije njegove države napada Iran. Znamo da Iran i Azerbejdžan nemaju sjajne odnose, dok su Azerbejdžan i Izrael imali dobre odnose. To dodatno pokazuje koliko je geopolitika dinamična disciplina i kako se međunarodni odnosi stalno mijenjaju.

Nadam se da je sada Izraelu jasnije da je razbijen mit o njihovoj nepobjedivosti i nedodirljivosti. Njihovi gradovi su razrušeni. SAD je možda pustio Izrael da se „oproba“, da vidi koliko daleko može ići. Sada imamo psihološki rat – ko će prvi posustati. Sigurno je da se Iran ne smije podcijeniti. Pokazali su da sofisticirano izraelsko oružje ipak nije garancija za sigurnost njihove države i građana.

Euronews BiH: A što je sa zapadnim Balkanom? Šta je sa BiH?

Lisica: Mi smo mala država, ali se nalazimo u Evropi. Naklonjeni smo NATO-savezu i evropskim integracijama. Trenutno nas niko ništa ne pita, što možda i nije loše. Ako pogledamo historiju, BiH i Iran su imali dobre odnose. Iran je pomagao BiH tokom 1990-ih. Iran ima dobre odnose i pokušavao je realizovati određene projekte sa Hrvatskom i Srbijom. Ipak, Iran nije prisutan u regiji koliko se o njemu govori. Druge sile poput SAD-a, evropskih zemalja i Turske su prisutnije, ali i Iran se prati. Ovo je globalni udar na svjetski poredak. Ono što se dešava u Ukrajini i Rusiji, između Palestine i Izraela, sada se proširilo na Iran. Jordanske vlasti izjavile su da ovu situaciju vide kao izraelsku ekspanziju.

Euronews BiH: Hoće li se Izrael zaustaviti ako ga niko ne spriječi u provođenju svojih planova prema Iranu?

Lisica: Mislim da je sada sve u rukama tvrdolinijaša. Ne govorimo više o pobunjenicima poput Huta ili otporu unutar Palestine. Iran je ozbiljna država, a SAD to zna. Ako Trump i američko rukovodstvo procijene da je Izrael pred slomom, ubrzaće se proces pregovora. Ako Izrael preokrene situaciju u svoju korist, sigurno će dobiti podršku da ide dalje.

Euronews BiH: Kako vidite mogući kraj sukoba?

Lisica: Teško je to predvidjeti. Trenutno se sukob bazira na međusobnim raketnim napadima i avijacijom. To su države koje su hiljadama kilometara udaljene. Imaju različite zračne prostore koje moraju probiti. Ključno će biti koje države će dozvoliti ili zabraniti prelazak vojnih aktivnosti preko svoje teritorije. SAD, ako procijeni da bi mogla biti ugrožena, potrudiće se da dođe do dogovora između Irana i Izraela, iako te dvije zemlje nemaju diplomatske odnose. Njihov odnos je komplikovan još od kasnih 70-ih godina prošlog vijeka. Simptomatično je da se, baš kada su se počele nazirati konture mogućeg dogovora između SAD-a i Irana – što bi moglo relaksirati situaciju – Izrael odlučio na nesmotren potez. Taj potez nije samo ugrozio sigurnost Irana i Izraela, nego cijelog Bliskog istoka, koji je i bez toga bio izuzetno nestabilan. Zato je teško reći koliko će sukob trajati. Ako SAD procijeni da je u njihovom interesu da se situacija ne širi dalje, Trump će možda pronaći rješenje.