Bosna i Hercegovina i dalje se suočava sa velikim minskim problemom, iako je prošlo 30 godina od završetka ratnih dejstava.
Nadležne institucije svjesne ozbiljnosti problema i brojnih izazova u procesu deminiranja, pokušavaju ubrzati put ka bezbjednijem okruženju.
Međutim, pojedini građani i dalje žive u neposrednoj blizini minskih polja – često udaljeni svega nekoliko metara.
Osvježenje u vrelim ljetnim danima, mještani Gradiške pronalaze na obali rijeke Save. Ipak, odmah pored dječijeg igrališta i novouređenog šetališta, koje je naročito vikendom posjećeno - nalazi se minsko polje.
"Postoje oznake, sve je to uredno označeno, međutim, skotrlja se lopta sa šetališta nekom klincu u minsko polje, maltene u centru grada. Na ovom konkretno prostoru se nalaze 3 minsko ekplozivna sredstva koja je sad problem naravno u ovoj džungli iza nas i pronaći", kazao je Slobodan Knežević iz Civilne zaštite Gradiška.
Iako je veliki dio terena očišćen, opasnost nije u potpunosti uklonjena. Dodatni rizik predstavlja rijeka Sava i njen plovni put, koja pri visokom vodostaju može nanijeti opasna sredstva, zbog čega šetnja direkt uz obalu nije preporučljiva.
Minsko polje nalazi se tik uz šetalište kojim mještani prije svega Gradiške svakodnevno prolaze. Samo jedan nasip dijeli potencijalnu opasnost od svakodnevnog života.
S druge strane, mještani Gradiške, jedni neupućeni, drugi već naviknuti.
"Koliko sam čuo da ima, nema neki veliki broj", kazao je stanovnik Gradiške.
"Znam da ima označeno minsko polje u selu Vrbaškoj na obalii Save. Ne iznenađuje da još uvijek mina", kazao je drugi.
Oko 110 lokalnih zajednica pod direktnom je ugroženošću od mina i oko 93.000 stanovnika, pokazuju posljednji podaci nadležnih. Priznaju da posla u rješavanju ovog problema još uvijek ima. A u pomoć je pritekla i EU.
"Dobivamo na upotrebu 15 novih specijalizovanih terenskih vozila. Centar za uklanjanje mina u BiH je do sada imao velikih problema sa voznim parkom jer smo imali 59 vozila koja su bila u izuzetno lošem stanju", kazao je Enis Horozović, v.d. direktora Centra za uklanjanje mina BiH.
"Do sada je 50 milioona eura bespovratnih sredstava donirano za proces deminiranja u BiH. EU će donirati 10 miliona eura za deminiraje 42 projekta ukupne površine 70km2", pojasnio je Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH.
Oko 1,6 posto teritorije BiH (odnosno oko 800 km²), uglavnom u nepristupačnim šumskim predjelima, još uvijek je pod minama.
Iako su nesreće rijetke, a broj mina mali u minskim poljima, do potpunog deminiranja, za koje se predviđa da će biti za 10 godina, oprez ostaje jedini štit.