Bosna i Hercegovina je zabilježila minimalan rast BDP-a, a privredni rast predvode trgovina i ugostiteljstvo. Industrija stagnira, zbog povezanosti sa dešavanjima na evropskom tržištu, zadnje su to analize stanja.
ADVERTISEMENT
Nije samo evropsko tržište u stagnaciji, kriza je i na Bliskom istoku. Ona je pokazala da može da utiče na ekonomiju na cijeloj planeti.
Kada je u pitanju ekonomija BiH, predsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine Mirsad Jašarspahić, za Euronews kaže da su izvozno orijentisane kompanije vrlo ovisne o dešavanjima u svijetu, pogotovo o tržištu zapadne Evrope.
"Ekonomija BiH je generalno vrlo zavisna ekonomija, u svakom segmentu. I kada su u pitanju izvozno orijentisane kompanije, i kada je u pitanju uvoz određenih dobara, koje je neophodno kompanijama za finalizaciju proizvodnje. Svaki događaj na evropskom i svjetskom tržištu, utiče na to. Dakle, ekonomija BiH, pogotovo izvozno orijentisane kompanije, su vrlo ovisne o svim dešavanjima, pogotovo tržištem zapadne Evrope jer do 75 odsto ukupnog izvoza naših kompanija odnosi se na zemlje zapadne Evrope, isto tako je u regionu i ostalim zemljama Zapadnog Balkana", smatra Jašarspahić.
On kaže da je u FBiH, na udaru najviše prerađivačka industrija.
"Najpogođenije grane u FBiH su metalna i elektro industrija. Tu je isto tekstilna industrija, generalno prerađivačka industrija. Ako je pad industrijske aktivnosti u jednoj Njemačkoj kao nosioca svih industrijskih aktivnosti u EU, onda se do toga dođe vrlo brzo i u BiH. Zato je nama vrlo značajno pratiti situaciju i pokušati pronalaziti kompanijama kako alternativna tržišta tako i što bolju povezanost unutar zemalja CEFTA-e. CEFTA je na neki način nama 'mini EU'. Nažalost, nefer rukovođenjem CEFTA protokolima od strane pojedinih zemalja, mi taj mehanizam nismo dovoljno iskoristili da zajednički vršimo veću finalizaciju proizvoda unutar našeg regiona. Malo je nelogično da je svega 20 odsto izvoza u CEFTA-u, dakle, susjedne zemlje ne rade dovoljno, sve su ovisne o tržištima zapadne Evrope koje je pogođeno krizom i to se sada reflektuje na sve ekonomije Zapadnog Balkana", kaže Jašarspahić.
Kako kaže, aktuelna dešavanja u svijetu, dovešće do novih poskupljenja.
"Vjerovatno hoće doći do poskupljenja struje. Uspostava CBAM mehanizma koji stupa na snagu 1. januara naredne godine, na šta smo mi upozoravali i da država završi modalitet uspostave tzv. EU ETS sistema, da bi novac kojim bi se proizvodnja oporezivala, sakupljao u BiH i kao takav usmjeravao u projekte zelene tranzicije i energetske efikasnosti kako bi one mogle biti i dalje konkurentne u globalnim lancima snabdijevanjima. EU ima od ranije uspostavljen EU ETS sistem prikupljana novca na teritoriji EU. Tržište izvan EU, nema to opterećenje. EU je donijela program tzv. CBAM-a da bi se dodatno oporezovale kompanije i da ne bi ugrožavale konkurentnost kompanija unutar EU. Sav novac koji se tako prikuplja ostaje u EU. Time faktički BiH finansira EU. Ukoliko bi država uspostavila EU ETS sistem, a već postoji predložen mehanizam za uspostavljanje istog, onda bi se taj novac sakupljao unutar BiH i putem određenog sistema bi se moglo ulagati u kompanije kako bi one zadržale mjesto u globalnim lancima snabdijevanjima. Kroz projekat EU for Energy uspostavljen je plan uspostave EU ETS sistema unutar BiH. Vlada FBiH je dala pozitivno mišljenje, Vlada Brčko distrikta je dala pozitivno mišljenje, ali nije Vlada Republike Srpske. Ukoliko se ne izvrši dodatan pritisak da i Vlada RS odobri taj projekat, onda će od 1. januara kompanije biti opterećene tim CBAM sistemom", naglašava Jašarspahić.