Ministrica obrazovanja i nauke Federacije BiH, Jasna Duraković, u razgovoru za Euronews BiH govorila je o brojnim problemima u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine – od statusa institucija nauke i kulture, preko decentralizacije obrazovanja, sve do lošeg usklađivanja visokoškolskog sistema sa tržištem rada.
ADVERTISEMENT
Duraković je otvoreno kritikovala odnos Savjeta ministara prema ključnim institucijama kulture i nauke, navodeći kako se već decenijama “prema njima vlada maćehinski odnos”.
“Još uvijek to pitanje pravne prirode nije riješeno. Konstantno se gura u treći, četvrti, peti plan. Očito neke politike apsolutno ne žele da na ovaj način daju priznanje državi BiH, a to se odnosi prije svega na politike koje dolaze iz Republike Srpske,” istakla je Duraković. Dodaje da su upravljačke strukture nefunkcionalne, a direktori i nadzorni odbori u brojnim institucijama nisu imenovani.
Govoreći o reformi obrazovanja, Duraković ističe da federalno ministarstvo ima koordinirajuću, a ne zakonodavnu ulogu, što dodatno otežava proces reformi.
“Kompletna nadležnost spuštena je na deset kantona u Federaciji BiH. Tolika decentralizacija dovela je do rascjepkanosti sistema, a zakoni se mijenjaju gotovo sa svakom promjenom vlasti,” kaže ministrica.
Napominje da mnogi kantoni još nisu ni počeli s reformom kurikuluma, a pokušaji koordinacije s kantonalnim ministrima često nailaze na zatvorena vrata.
Kada je riječ o kvalitetu obrazovanja, Duraković ne krije zabrinutost.
“Nastavnici su, nažalost, pretvoreni u puke administrativne radnike. Imaju jako malo vremena da se bave djecom, da razvijaju praktična znanja, iskustva, vještine. Djeca izlaze iz škola bez znanja koje je relevantno današnjem vremenu,” kazala je.
Dodaje da nedostaje emocionalna, komunikacijska i ekonomska pismenost, a udžbenici su često zastarjeli – posebno iz predmeta kao što su informatika i geografija.
Govoreći o nasilju u školama, Duraković upozorava da nema dovoljno stručnih kadrova, niti koordinacije između škola, centara za socijalni rad i policije: “Djeca nemaju kome da se obrate. Pedagoga i psihologa nema dovoljno, a škole nisu sigurno okruženje.”
Ministrica je komentarisala i lošu poziciju univerziteta na međunarodnim listama, navodeći kako je BiH među tri najgore rangirane zemlje regiona kada je riječ o kvalitetu obrazovanja
“Slovenija prednjači. Mi smo iza Albanije i Crne Gore. Kvalitet je upitan zato što se programi ne inoviraju, posebno na javnim univerzitetima. Danas je sve digitalno, a mi i dalje učimo iz zastarjelih udžbenika,” rekla je.
Duraković ističe da visoko obrazovanje nije usklađeno sa tržištem rada.
“Zakon o radu ne prepoznaje da studenti mogu raditi odmah po završetku studija. Moraju završiti pripravnički staž, a većina poslodavaca ih ne želi zaposliti bez iskustva,” navodi ona.
Predloženo je da volontiranje i praksa tokom studija budu valorizirani kao radno iskustvo, ali ti prijedlozi još nisu zaživjeli.
Na kraju, ministrica se osvrnula na zabrinjavajuće statistike: sve je manje upisanih učenika u osnovne, srednje škole i fakultete.
“Broj stanovnika je značajno manji nego 2013. godine. Mnogi su otišli. Ljudi više ne vide korist u završavanju fakulteta jer ih na tržištu rada čeka birokratska barijera,” upozorava Duraković.
Poziva na ozbiljno institucionalno uvezivanje i zakonodavne promjene: “Ako se ovako nastavi, zaista ćemo doći u situaciju da neće imati ko da radi, da zarađuje penzije. Svi će otići. To je najgori mogući scenarij.”
Cijeli intervju pogledajte na našem YouTube kanalu.