Na padinama Trebevića, u sarajevskom naselju Širokače zemlja se pomjera, upozoravaju mještani. Klizište aktivirano gradnjom objekta na trebeviću ne miruje. 75 porodica strahuje za svoju sigurnost i imovinu. Struka je ponudila rješenje za sanaciju klizišta, ali nadležene institucije vlasti ne reaguju.
Na prvi pogled, Širokača izgleda kao bilo koje drugo staro sarajevsko padinsko naselje, ušuškana među brežuljcima. No, tlo ovdje ne miruje. Zemlja se pomjera i puca.
Nedžib Đono evakiran je prije sedam mjeseci. Tada je zaključao vrata svoje kuće, ne znajući da li će se u nju ikada vratiti. Bašta u kojoj je godinama pio kafu i odmarao, a djeca odrastala sada je prazna.
“Trenutno smo na Stupu, taj stan ima do nekih 25 kvadrata. Smještene su moje dvije kćerke, supruga i ja,” ispričao nam je Nedžib Đono, mještanin Širokače.
Njegova kuća, njemu je, kaže, sve. Svaki dan dolazi, obilazi plastenike, nada se plodovima.
“Sve materijalno će se nadoknaditi, kako se nadoknadilo kada su kuće izgorile.. Ali kuća je kuća. Svoje je svoje,” dodaje Đono.
Trenutno su najugroženiji stanovnici ulice Ablakovina čikma, gdje su pukotine već načele nosive zidove porodične kuće.
“Što se tiče klizišta nemamo nikakvih informacija kada će se početi raditi u skorije vrijeme. Na terenu nema niti jedne mašine,” rekao je Samir Isaković, mještanin Širokače.
Savjet Mjesne zajednice već mjesecima šalje dopise, apele, molbe, pozive.
“Od hitnih mjera do danas niko ništa nije dalje poduzeo. Čeka se taj projekat famozni. Trebao je biti gotov u maju, sad je juni i dalje nema ništa da se riješi komplektna sanacija na lokalitetu Curine njive,” otrkiva Armin Đono, predsjednik Mjesne zajednice Širokača.
A projekat je završen. Stručni tim Građevinskog fakulteta izradio projekt trajne sanacije klizišta. To podrazumijeva potpornu konstrukciju, dubinsku drenažu, stabilizaciju terena i sigurno preusmjeravanje podzemnih voda, mjere koje su, kako kaže profesor Samir Dolarević, kompleksne, ali u potpunosti izvodive.
“Da se to radi u fazama i da se prvo urade ove faze bez konstrukcije koje su jeftinije, a to su zemljani radovi. Mogli bi se realizirati do zime, a finansijski bi se moglo pokriti - valjda, ” Samir Dolarević, dekan Građevinskog fakulteta UNSA.
Da bi se krenulo u realizaciju projekta potrebno je odobrenje iz općine Stari grad, ali njega nema. Dok se čeka bilo kakav odgovor iz općinskih vlasti, mještanima svakodnevno prijeti obrušavanje oko 400 hiljada tona materijala. Pripadnici kantonalne uprave civilne zaštite upozoravaju da više nije pitanje hoće li nego kada će doći do pokretanja klizišta..
“Stav kantonalne uprave CZ je da se to ne čeka, da se krene u realizaciju onoga što smo mi naredili. Jer to je jedini ispravan način. Kada će se to desiti niko ne zna, mjesec, 10 dana, ali bit su životi građanam,” Kemal Cacan, komandant Specijalne vatrogasne jedinice:
I svi sada čekaju potez prvog čovjeka Općine Stari grad, koji se danas ne javlja nikome.