ADVERTISEMENT

Jerusalem Post: Sastanak CER-a planiran u Sarajevu otkazan je u posljednji trenutak zbog verbalno nasilnih reakcija lokalnog stanovništva, od kojih su neke bile toliko antisemitske da su se rabini osjećali ugroženo. Da li ste bili iznenađeni reakcijama i razočarani otkazivanjem?

Schmidt: Predložio sam CER-u da razmisli o dolasku u Sarajevo zbog historije vjerske koegzistencije u ovom gradu, što smatram povoljnim za međureligijski dijalog. Očekivali smo određene kritike zbog lokalnih stavova. Nemam sve informacije o sigurnosnoj situaciji. Nisam dobio potvrdu od nadležnih institucija da je postojala ozbiljna prijetnja rabinima u Sarajevu. Ipak, razumijem da je CER odlučio izbjeći sastanak zbog neizvjesnosti. Žalim zbog toga. Mislim da se iz poštovanja prema jevrejskoj zajednici u BiH i Sarajevu ovaj slučaj ne bi trebao politizovati. Ne bih rekao da se u javnosti vodila rasprava o dolasku CER-a. Međutim, neki medijski izvještaji, posebno ovdje, nisu uvijek imali dobre namjere. Bilo je i neprihvatljivih izjava ministra rada, ali to nije završilo na naslovnicama. Bio sam uvjeren da sastanak CER-a neće izazvati probleme, jer nisam vidio antisemitizam u ovom gradu i zbog otvoreno međureligijskog stava reisu-l-uleme.

Bio sam čak ponosan što sam mogao reći da, u poređenju s onim što smo vidjeli posljednje dvije godine u Berlinu i drugim evropskim prijestolnicama ili univerzitetskim gradovima, ovdje nismo imali ozbiljnijih incidenata protiv Jevreja i Izraela.

Jerusalem Post: Dakle, glavni problem je bio politički oportunizam, a ne radikalni uvezeni antisemitizam među lokalnim muslimanima?

Schmidt: Ne veličam komunističku Titovu eru kada kažem da su svi ovdje, barem do 90-ih, uspijevali živjeti zajedno. Nije to bilo idilično, ali prema mnogim svjedočanstvima, postojala je funkcionalna koegzistencija. Bez da to politizujem danas, rekao bih da je međureligijska koegzistencija moguća. Stanovništvo je ovdje nešto sekularnije. Muslimani u BiH se osjećaju kao Evropljani. Ali, rat 1991–1995. doveo je do određene segregacije, posebno između muslimana i Srba. Prije rata, Sarajevo je bilo istinski miješani grad. Danas imamo 85 posto muslimana i manje od 15 posto Hrvata, Srba i drugih. Nekad je to bila prednost – svi su živjeli zajedno. Sada postoji rizik da se to izgubi.

Jerusalem Post: Tri decenije nakon rata, da li biste rekli da je međunarodna zajednica zakazala u stvaranju mirnog suživota o kojem govorite?

Schmidt: I da i ne. Da, jer mislim da ideje o izgradnji nacije koje se lako realizuju jednostavno ne funkcionišu. Ne, jer je to bio pokušaj da se lokalno stanovništvo podstakne da se samo brine o sebi. Postoji mnogo nevladinih organizacija koje rade dobre stvari. Međutim, javnost se nikada nije složila oko krajnjeg cilja. Pogledajte nastavni plan: postoji različit kurikulum za Hrvate, Bošnjake i Srbe. Mislim da je to neuspjeh ne samo međunarodne zajednice nego i lokalnih, segregacijskih praksi.

Jerusalem Post: Da li je BiH centar aktivnosti Muslimanskog bratstva?

Schmidt: Moj utisak je da nije. Iako su muslimani većina, religija nema veliki uticaj na društvo. Možda neki hoteli ne služe alkohol, a religija je vidljivija ljeti kada dolaze turisti iz Saudijske Arabije, Katara i drugih zemalja. Ali ne bih rekao da postoji tendencija da religija mijenja društvo.

Jerusalem Post: Da li Iran ima uticaj u BiH?

Schmidt: Ne bih rekao da nema nikakve veze, jer su iranski zvaničnici posjećivali visoke ministre u BiH. Ali lokalni političari rade na integraciji BiH u EU. Oni to žele postići. Oni su majstori u stvaranju prepreka sami sebi, ali približavanje Iranu nije jedna od tih prepreka. Svjesni su da to ne bi smjeli raditi.

Jerusalem Post: Neki kažu da bi EU mogla biti rješenje za složene probleme BiH. Drugi tvrde da bi integracija BiH u EU stvorila problem za Uniju. Šta vi mislite?

Rekao bih da, kada je riječ o ekonomiji, integracija BiH ne bi značajno uticala na EU. BDP BiH je manji od četvrtine BDP-a Minhena. Valuta BiH je i dalje konvertibilna marka, čija je vrijednost vezana za kurs njemačke marke prema euru.

Politički gledano, ključni izazovi su korupcija i vladavina prava. To su problemi koje moramo rješavati. Ali ako postoji potreba da se Ukrajina integriše u EU, integracija BiH bi trebala biti lakša. Moramo raditi na integraciji svih šest zemalja Zapadnog Balkana koje su kandidati, uključujući i Srbiju. Možda će to biti komplikovano, ali moramo prilagoditi našu strategiju proširenja EU regionalnim ekonomskim interesima i konkurentskim interesima Rusije i Kine. Neophodno je da ovaj dio Evrope ostane uz Evropu. Narodi BiH žele mir, a ne sukobe.

(Podsjećamo da vlast u Republici Srpskoj ne priznaje da je Christian Schmidt visoki predstavnik u BiH jer smatraju da nije imenova u skladu sa važećom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN)