Visoke temperature i suša povećavaju rizik od izbijanja požara bez kojih ne prolazi nijedno ljeto posljednjih godina.
ADVERTISEMENT
Veliki šumski požari pustoše ovdašnje planine. Ove sedmice zbog vatrometa, izbila su dva požara. Zbog požara na deponiji, dijelovi Sarajeva i Istočnog Sarajeva bili su u oblaku dima.
Komandant Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo Kemal Cacan, kaže za Euronews BiH da postoji 11 uzročnika požara, te da su oni uvijek aktivni.
"Postoji 11 vrsta uzročnika požara u nekoj vatrogasnoj teoriji. Kada se radi o deponiji smeća, može biti namjerna paljevina kako bi se riješili gabariti nastali taloženjem smeća, a vrlo često zato što se na smetlište odlažu organski materijali odnosno materije koje trunu, pa se onda stvara metan, koji se zapali sam od sebe", rekao je Cacan.
On kaže da u ovakvim uslovima, koji su sada, a to je visoka temperatura i vjetrovi, ne treba težiti proslavama koje sadrže pirotehnička sredstva ili paljenju roštilja.
"Kada pričamo o proslavama, manifestacijama i slavljima, obavezna je najava MUP-u KS radi obezbjeđenja dozvola za taj skup. Jedna od tih dozvola je i dozvola Vatrogasne jedinice Sarajevo, da vatrogasci imaju u vidu taj vid manifestacije. U posljednjih par dana, nisam nikome dao dozvolu. Vidimo da su posljednjih dana ogromne temperature, pušu vjetrovi, tako da najmanja iskra, roštilj, varenje, sve je to uzrok požara. U ovakvim uslovima, niko ne treba težiti za takvim proslavama. Sarajevo čekaju mnoge manifestacije, te je potrebno biti na oprezu", kaže Cacan te dodaje:
"U Zakonu o šumama imamo da se vatra ne smije paliti 150 metara do šume. Ako hoćete da roštiljate, on mora biti odignut od zemlje, ispod roštilja ne smije biti trave. Najveći problem je što građani nisu edukovani. Svi misle, neće se njima desiti. Temperatura paljenja suve trave je između 60 i 80 stepeni. Ona je suva. Kada recimo puhne vjetar, to se širi velikom brzinom, kao kada džogirate, tako se širi plamen kroz suvu travu. Onda nastaje kataklizma", naglašava Cacan.
On se osvrnuo i na podzemne požare, ukazavši na primjer onog na Bjelašnici prošle godine.
"Mi smo jednu takvu situaciju imali 25. avgusta prošle godine, planuo je vrh Bjelašnice, Hranisava. Požar je krenuo 25. avgusta, a lokalizovali smo ga 9. septembra. U pitanju je bio bor bjeljak, ja do tog momenta nisam znao da to postoji. Taj bor je visine metar, do metar i po, rijetke grane, ali su mu žile ispod zemlje oko 40 metara. On je planuo, ne znamo kako, jer obično u tim prostranstvima može biti prirodni faktor odnosno grom, ali nije bilo groma, dakle ljudski faktor je u pitanu. Ljudi ugase požar, on ponovo izbije u roku od sat ili dva. Dok vatrogasci koji nisu vidjeli da su mu žile ispod zemlje, koje gore. Pazite, na 2.000 metara visine vi kopate rovove dubine metar do metar i po i to traje 15 dana kako biste opkolili požar i spriječili širenje. Dole ima zraka i prostora, pa tako ispod zemlje ide požar", ističe Cacan.
Komandant Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo kaže da je postojeći Zakon o zaštiti požara i vatrogascima star 16 godina i da mu je potrebna promjena.
"Mi imamo Zakon o zaštiti požara i vatrogascima iz 2009. godine, on je u mnogo čemu već zastario. Ali, nije ni to problem, problem je što se od tog Zakona nije implementiralo ni 30 odsto, a to je zbog toga što nema inspekcijskih organa. U Kantonu, FBiH i generalno državi, imamo zakone koji su prilagođeni realnom vremenu, ali nema nadzora. Čim niko ne kontroliše, ne kažnjava, onda nam se dešavaju takve stvari. Vrlo su mala ulaganja u vatrogasne jedinice. Ljudi smatraju vatrogasce za trošak, a oni su investicija. U jednom šumskom požaru, ako nemate vatrogasaca, ode cijela šuma. Jablanica se desila iz tih razloga, šuma koja se sjekla i krala, pa je pala kiša i nije imao ko da pokupi, onda imate ovo što imate", pojašnjava Cacan.
Komentarisao je i novi Zakon.
"U novom Zakonu, radi se o članu 112 i 114, odnosno, obavezna prisutnost i posebni uslovi rada. U članu 114 piše da se uvećava osnovna plata za 30 odsto. Zakon je federalni, pa pošto svaka opština mora da ima svoju vatrogasnu jedinicu, opštine su se žalile i onda je Ustavni sud rekao da ne može viši nivo naređivati nižim nivoima, ali da pokuša prilagoti svojim realnim mogućnostima. Da bi prijedlog ispao da se to ukine odmah. Onda su sindikati i svi profesionalci u BiH ustali protiv toga. Neko ne cijeni vatrogasce, koji su tu, kako bi rizikovali svoj život, za život građana. Ja sam zagovornik da vatrogasci moraju da imaju svoj zakon. To je tako svagdje u Evropskoj uniji. Postojeći Zakon iz 2009. godine, radila je radna grupa od 17 ljudi od čega je tu bio samo jedan vatrogasaca", dodaje Cacan.
On kaže da je situacija od prije četiri godine, kada je vatrogasna brigada u KS bila pred zatvaranjem, sada dosta bolja.
"Kada pričamo o Kantonu Sarajevo, zadnje četiri godine, Vlada KS je napokon vidjela važnost vatrogasaca, jer mi smo prije četiri godine bili na ivici zatvaranja, a onda je to malo krenulo. Iz godine u godinu primamo više ljudi jer stariji idu u penziju. Kanton Sarajevo je počeo i da izdvaja sredstva za nabavku opreme. Mi nismo imali uniforme za gašenje šumskih požara. Vlada KS tu ima sluha. U ostalim opštinama u FBiH, imate kamiona i vatrogasnih vozila starosti od oko 50 godina. I onda kada se desi ovako nešto, kažu, 'joj vatrogasci, šta ovo radite'", zaključio je Cacan.