ADVERTISEMENT

Savić je na početku razgovora oštro kritikovao mandat Christiana Schmidta, opisujući ga kao "vulgarni fenomen" koji je "napravio toliko haosa i toliko problema u Bosni i Hercegovini da je pitanje – trebaće nam 40 godina, ako ova država uopšte opstane toliko, da dođemo na onu ravan na kojoj smo bili prije toga."

Prema Savićevim rečima, problemi koje je Schmidt proizveo proizlaze iz dve ključne stvari: "prije svega jedne politike koja je sama dolazila do kraja na globalnom nivou. Govorimo, dakle, o politici građenja država, koja sada vidimo da je potpuno obustavljena" i "njegovog ličnog, potpunog nerazumijevanja međusobne dinamike nacija i naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i onog što mi ovdje proživljavamo vijekovima."

Na pitanje o najznačajnijim odlukama visokog predstavnika, Savić je izdvojio jednu kao najskandalozniju:

"Kada pričamo o odlukama, mislim da je najskandaloznije zapravo suspendovanje ustava. Da je to nekako ogolilo prirodu jednog takvog ustava Federacije Bosne i Hercegovine."

Komentarišući tiho prihvatanje te odluke u Federaciji BiH, Savić je istakao da to "dosta govori o prirodi i karakteru Federacije Bosne i Hercegovine kao političke konstrukcije."

Prema njegovom mišljenju, hrvatska politička zajednica je, kada se podvuče crta, imala najveći interes od Schmidtovih odluka, dok je najveća šteta ponovo išla na račun srpskog naroda.

Savić je u nastavku razgovora naglasio ulogu bivšeg američkog ambasadora Murphyja u kreiranju trenutne političke situacije, tvrdeći da su "i Trojka i Schmidt zajedno su posljedice djelovanja bivšeg američkog ambasadora Murphyja, koji je zaista u svojoj ličnoj režiji suspendovao neke veoma bitne dogovore u BiH."

Kao ključni primer naveo je "obaranje dogovora iz Laktaša", koji je, prema njegovim rečima, bio "fantastičan dogovor gdje su konačno sjela tri lidera." Savić je objasnio da je taj dogovor, pozdravljen od svih, propao pod pritiskom Američke ambasade i Christiana Schmidta.

Govoreći o budućnosti, Savić veruje da Christian Schmidt više nema istu snagu kao ranije, delimično zbog finansijskih poteškoća OHR-a i redefinisane spoljne politike SAD-a. Ipak, ističe da se sada mora videti koliko će pojedine evropske zemlje, prije svega Njemačka i Velika Britanija, biti spremne da preuzmu ulogu.

Savić smatra da "Christian Schmidt neće donositi novih 25 odluka sljedeće četiri godine", već da može nametnuti samo ono što je "prethodno ćutke ili na neki način dogovore predstavnici unutar BiH, zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice koji budu uključeni u taj proces."

Na pitanje o rješavanju pitanja imovine, Savić je naglasio da je kompromis ključan, kritikujući političare iz Sarajeva koji su "uvijek navikli da prosto idu sa maksimalističkih pozicija."

Zaključio je da su Schmidtove odluke "unosile konstantno nove vrijednosti u politički život", ali ne u pozitivnom smislu, već su "sve više i više sputavali mogućnost dogovora autonomnih, autentičnih političkih predstavnika u BiH."

Savić je takođe razmatrao mogućnost odlaska Christiana Schmidta i dolaska kompromisnog imena, ističući da su to dve opcije na stolu: "Ili će biti posljednji (visoki predstavnik), ili pretposljednji." Takođe, podržava ideju o izmještanju kancelarije OHR-a iz BiH, kako bi se "simbolički udaljio od BiH" i postao samo "konsultativno tijelo".

Na kraju, Savić je izrazio skepsu prema ulozi Evropske unije, tvrdeći da "nema političku snagu koju je imala i generalno je niko ne doživljava ozbiljno." Kritikovao je "političko licemjerstvo" EU, dovodeći u pitanje njen legitimitet da se meša u poslove države koju možda i ne planira da primi u svoje članstvo.

Cijeli intervju pogledajte na našem YouTube kanalu.