ADVERTISEMENT

Konferencija se organizije u okviru implementacije Zajedničkog programa "Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini” - Il faza (2024-2027.), s ciljem unapređenja multisektorskog pristupa smanjenju rizika od katastrofa kroz dijalog, razmjenu iskustava i međunarodno prepoznate prakse.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić izjavio je novinarima da je ovo inicijalni put, da više razgovaraju sa svim institucijama, od lokalnog do državnog nivoa.

“Slabo imamo prevencije, nismo dugo radili na nekim strateškim, planskim dokumentima. Imamo dobru operativu, pogotovo na federalnom nivou. Međutim, moramo više razgovarati sa svim institucijama iz zaštite i spašavanja, razmjenjivati iskustva, mišljenja, znanja. Moramo naše kadrove više slati na obuke, moramo ih više opremati. Moramo pratiti digitalizaciju, standardizaciju svih sistema zaštite i spašavanja”, kazao je Brašnjić.

Prevencija temelj sigurnosti i zaštite građana

Istaknuo je da je prevencija temelj sigurnosti i zaštite građana Bosne i Hercegovine.

“Moram reći da zaista slabo radimo na prevenciji. Nemamo konkretnu bazu podataka o mapiranju rizika. Moramo mapirati sve situacije, rizike, ne samo kamenolome”, kazao je Brašnjić, odgovarajući na novinarsko pitanje da li su u Federaciji BiH mapirani ilegalni kamenolomi i drugi industrijski nelegalni objekti koji su potencijalna prijetnja, kako se ne bi ponovila tragedija koja se dogodila u Jablanici.

Dodao je kako misli da institucije, prvenstveno inspekcije, moraju raditi ozbiljnije svoj posao, ali i civilna zaštita se mora ozbiljnije uključiti, "jer je naš primarni zadatak spašavanje ljudi i zaštita imovine".

“Sve se nekako svede na sistem civilne zaštite, a nije samo civilna zaštita u ovom sistemu zaštite i spašavanja, mnoge su tu institucije - Agencija za vodno područje rijeke Save, Jadranskog mora, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva... U našem decentraliziranom sistemu imamo četiri nivoa zaštite i spašavanja. Čini mi se da nam fali te koordinacije, korespondencije, komunikacije. Prevencija je dobro zapostavljena, a imamo dobre resurse da to radimo”, kazao je Brašnjić.

Spomenuo je i Mehanizam civilne zaštite Evropske unije, navodeći kako misli da ne koristimo dovoljno te EU fondove, a možemo ih koristiti, imamo stručne ljude koji mogu pisati dobre projekte.

“Moram reći da nam je prevencija za sada na veoma lošem nivou”, kazao je Brašnjić.

Naveo je kako se moraju jačati lokalne zajednice, koje su prvi odgovor na prirodne i druge nesreće.

“Nemamo trenutno dobro razvijene službe civilne zaštite na lokalnom nivou. Mi od 79 općina, na žalost, još u 29 nemamo organizovanu profesionalnu vatrogasnu jedinicu”, kazao je Brašnjić.

Unaprijediti sisteme prevencije

Predstavnik Ureda rezidentne koordinatorke Ujedinjenih nacija u BiH Damir Šaljić je kazao da je današnje okupljanje za njih dokaz da ova tema ne smije biti aktuelna samo kada dođe do katastrofe, nego zahtijeva kontinuiran rad.

“BiH je izložena sve intenzivnijim prirodnim nepogodama koje zahtijevaju odgovor koji je puno sistematičniji i uređeniji. Mi ispred Ujedinjenih nacija, kroz svoje četiri agencije - UNDP, UNESCO, UNICEF i FAO, smo dali na raspolaganje svoje najbolje znanje da bi pomogli BiH da unaprijedi sisteme prevencije i adekvatne institucionalne odgovore na ovu temu”, naveo je Šaljić.

Dodao je da će oni biti na raspolaganju, uz nesebičnu pomoć švajcarske vlade, kroz švajcarsku ambasadu u BiH.

“Mi ispred UN-a, zajedno s našim donatorima, ćemo dati sve od sebe da pomognemo svim nivoima vlasti u BiH da bolje koordiniraju i preveniraju vanredne situacije i katastrofe”, kazao je Šaljić.

Jačanje lokalnih zajednica

Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo Dženan Brkanić je kazao da je preventiva od ključnog značaja za ublažavanje posljedica, odnosno za smanjenje prirodnih i drugih nesreća.

Istaknuo je da je jako bitno jačanje lokalnih zajednica u Federaciji BiH. Po njegovim riječima, poražavajuća je činjenica da u 29 opština u Federaciji ne postoje organizovane profesionalne vatrogasne jedinice.

“Što se tiče Kantona Sarajevo, situacija je zadovoljavajuća. Svaka općina ima, pored profesionalne vatrogasne jedinice, i svoje dobrovoljne vatrogasne jedinice, koje služe za različite namjene i situacije pri prirodnoj ili drugoj nesreći”, naveo je Brkanić.

Dodao je da može reći da je situacija u Kantonu Sarajevo zadovoljavajuća što se tiče nivoa spremnosti svih struktura civilne zaštite, ali je naveo da je zaštita i spašavanje sveobuhvatna akcija koja mora uključiti i ostale institucije koje trebaju dati svoj doprinos u slučaju prirodne ili druge nesreće.