Reforma pravosuđa u Bosni i Hercegovini jedan je od najvažnijih koraka ka jačanju vladavine prava i napretku na evropskom putu - poručeno je na konferenciji "Mapa puta za Poglavlje 23A: Pravosuđe – Reforma pravosuđa kao temelj vladavine prava i povjerenja građana“, koju su organizovali Resursni centar za organizacije civilnog društva u BiH i Institut za razvoj i evropske integracije.
ADVERTISEMENT
Na konferenciji je istaknuto da BiH, kao država kandidat za članstvo u Evropsku uniju, i dalje ima duboko ukorijenjene probleme u oblasti pravosuđa.
Govornici, Lejla Brčić iz Instituta za razvoj i evropske integracije, Edo Kanlić iz Transparency International BiH, Erduan Kafedžić iz Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, Arben Murtezić, pravni savjetnik potpredsjednika Federacije BiH i Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH, saglasni su da je reforma pravosudnog sistema ključni preduslov evropskih integracija.
"Reforma pravosudnog sistema zahtijeva ne samo tehničko usklađivanje s pravnim tekovinama EU, već i duboku institucionalnu i kulturnu transformaciju pravosuđa", poručila je Brčić.
Decenijama nakon rata, kako je istaknuto, pravosuđe u BiH ostaje opterećeno nizom slabosti - od političkih pritisaka, neujednačenih standarda profesionalizma, nedostatka odgovornosti i neefikasnosti, do ograničene transparentnosti i nedovoljne komunikacije sa građanima.
Poseban izazov predstavlja visok indeks percepcije korupcije u pravosuđu, što potvrđuju kako domaće tako i međunarodne analize, uključujući izvještaje Evropske komisije, OSCE-a, Venecijanske komisije i ekspertne grupe EU poznate kroz tzv. Priebeov izvještaj, dosljedno ukazuju na potrebu dubinskih, a ne kozmetičkih intervencija.
"Potrebna je sveobuhvatna analiza i set mjera koji će unaprijediti efikasnost institucija u borbi protiv korupcije", istakao je Kafedžić, dodajući da je ključno uspostaviti centralizirani sistem za borbu protiv korupcije.
Stoga je i cilj današnje diskusije i prezentacije bio da identificira izazove u oblasti pravosuđa u BiH, te da pruži konkretne i primjenjive preporuke za njegovo unapređenje.
Poseban fokus je stavljen na jačanje neovisnosti i odgovornosti pravosudnih institucije i nosilaca pravosudnih funkcija, povećanje transparentnosti i pristupa javnosti, posebno kada je riječ o imenovanjima, imovinskim kartonima, disciplinskim postupcima i upravljanju predmetima.
Svi relevantni međunarodni dokumenti naglašavaju potrebu za depolitizacijom pravosuđa, reformom sistema imenovanja sudija i tužilaca te jačanjem mehanizama nadzora i pravne zaštite.
Rečeno je da reformu pravosuđa nije moguće ostvariti bez snažne podrške građana, akademske i stručne zajednice, medija, međunarodnih partnera, ali i samih nosilaca pravosudnih funkcija.
"Poglavlje 23A koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava je važno za pristupanje BiH EU, ali je važnije za građane", naglasio je Murtezić.
Curenje informacija iz pravosuđa, po riječima Džidića, ukazuje na ozbiljan problem politizacije pravosuđa.
"Pravosuđe u BiH je dekapacitirano da se sistemski bori sa korupcijom. Pravo medija je da objavljuju informacije, a pravo građana je da znaju istinu", kazao je, pored ostalog, Džidić
Zato je cilj izvještaja i podizanje svijesti javnosti o važnosti reforme, kao i osiguranje široke i inkluzivne podrške za provedbu preporuka koje slijede.
"Ako sada, danas i od ovog trenutka ne krenemo u suštinske promjene, rizikujemo da pravosuđe ostane prostor zatvoren za odgovornost, izložen spoljnim uticajima i daleko od standarda kojima težimo kao buduća članica Evropske unije. Odgovornost je na svima", poručeno je sa današnje konferencije.