Gdje je koja od zemalja zapadnog Balkana na putu ka članstvu u Evropskoj uniji? Koliko je zemljama Unije stalo do proširenja? Kakva je saradnja među zemljama regije? Šta Evropski plan rasta donosi regiji?
ADVERTISEMENT
To su neka od pitanja koja smo postavljili generalnom sekretaru Regionalnog vijeća za saradnju, Ameru Kapetanoviću.
Euronews BiH: Učestvovali ste nedavno na samitu lidera Zapadnog Balkana u okviru berlinskog procesa. Koje su glavne poruke koje ste mogli čuti na tom samitu?
Kapetanović: Pa, ima nekoliko važnih poruka koje nosim sa sobom iz Londona. Prva poruka je da se Velika Britanija vraća u regiju da pomogne zemljama zapadnog Balkana da ubrzaju proces pristupanja Evropskoj uniji.
U toj poruci postoji i jedan važan element. Britanska vlada po prvi put sa 24 milijarde funti planira poticati i potaći investicije britanskih firmi na zapadnom Balkanu, što je vrlo konkretna ponuda. Ako se to kombinira sa ponudom Evropske unije kroz plan rasta, to je dobra startna pozicija.
Druga poruka je velika privrženost nove vlade Njemačke i kancelara Merca da berlinski proces nastavi, ali da ovaj put preraste u nešto što će građanima regije donijeti konkretne koristi. Mislim da je njegova izjava dosta dobro rezonirala na samom samitu – mnogo velikih deklaracija i saopštenja, ali potrebno je nešto konkretno uraditi. Zaključak samita je da region do 2030. mora napraviti kvantni skok kako bi se približio Evropskoj uniji i maksimalno zatvorio socioekonomski jaz.
Euronews BiH: A može li to?
Kapetanović: Može. Ako se primijene mjere koje su već u toku kroz plan rasta i razvoja i uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta, možemo značajno podići ekonomski rast i približiti se Evropskoj uniji. Trenutno smo na oko 38 posto prosjeka GDP Evropske unije. Ako rast bude oko 3 posto, potrebno je najmanje 30 godina da se dostigne prosjek, ali uz rast od 6 posto ili više, taj proces se može ubrzati. Berlinski proces prepoznaje važnost plana rasta i želi pomoći, budući da je on važan katalizator proširenja i faznog ulaska zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno regionalno tržište EU.
To drastično mijenja igru, omogućava ekonomski rast, transfer tehnologija i potvrđuje da je zapadni Balkan dio ekonomskog i geopolitičkog prostora EU. Na samitu u Londonu govorilo se i o migracijama, sigurnosti i rastu, što su globalne teme i važne za ubrzanje procesa.
Euronews BiH: Da li proširenje gubi na značaju u ovim okolnostima?
Kapetanović: Ne. Priča o migracijama, sigurnosti i ekonomskom rastu usko je povezana s proširenjem. EU želi siguran Balkan, želi da Balkan ne bude tranzitna ruta za ilegalne migracije, i želi ekonomski rast Balkana kako bi se smanjio socioekonomski jaz. Dakle, tema proširenja ide ruku pod ruku sa svim tim procesima.
Rat u Ukrajini doveo je do nove metodologije proširenja – sada se gleda i kroz geopolitičku optiku, ne samo tehničke kriterije. Zapadni Balkan treba što prije da se približi EU. Plan rasta i poruke iz summita u Londonu govore da bi do 2030. barem dvije ekonomije s Balkana trebale postati članice EU. Najizgledniji kandidati su Crna Gora i Albanija. Crna Gora je otvorila svih 33 poglavlja, zatvorila sedam i ostvarila značajan napredak. Albanija također radi na otvaranju i zatvaranju poglavlja.
Euronews BiH: A druge zemlje u regiji?
Kapetanović: One kaskaju iz različitih razloga, ali proces nije nemoguć. Pregovarački klasteri se otvaraju i zatvaraju, a EU ima zahtjeve, primjerice, u oblasti vladavine prava za Srbiju i BiH. Sjeverna Makedonija je zbog bilateralnih pitanja zastala, ali sve je moguće uz ozbiljan rad.
U Londonu je predstavljen paket od 15 smjera, koordiniran od Vijeća za regionalnu saradnju. Najvažnije za građane je što deklaracije donose konkretne koristi: prenosivost socijalnih beneficija, slobodu kretanja kvalifikovanih radnika, uvođenje zelenih obveznica za financiranje zelene tranzicije i standardizaciju investicija u cijelom regionu.
Euronews BiH: Šta je sa zajedničkim tržištem zapadnog Balkana?
Kapetanović: Implementira se, iako s teškoćama. Već smo postigli ukidanje rominga, potpisali sporazume o mobilnosti radne snage, slobodi kretanja s ličnim kartama, automatskom priznanju akademskih i profesionalnih kvalifikacija. Sljedeći koraci su bolja prohodnost i sloboda kretanja roba, usluga i kapitala. To znači manje gubitaka za privrednike – trenutno se gubi oko 28 miliona sati čekanja kamiona na granicama, što predstavlja ogroman ekonomski gubitak.
Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište je odobren od šest vlada i EU ga finansira. Privrženost zemalja je još uvijek tu i ponovljena je u Londonu. To će omogućiti veći ekonomski rast i stvaranje jedinstvenog tržišta za investicije.
Euronews BiH: Koje su konkretne koristi za građane kroz fondove i plan rasta?
Kapetanović: Fondovi će omogućiti razvoj ljudskog kapitala, što je ključno jer region gubi kritičnu masu ljudi. U planovima rasta za svaku ekonomiju izdvajaju se posebni segmenti: za BiH, Srbiju i druge zemlje. Unija dobija region spreman za jedinstveno tržište EU, ekonomski rast i bolju sigurnost.
Bosna i Hercegovina je zbog kašnjenja u dostavi reformske agende propustila inicijalna sredstva, ali sada kada je agenda poslana, prva uplata od 70 miliona eura ide direktno u budžet, a zatim slijedi finansiranje po ispunjenju reformi. Postoji šansa da se privremeno izgubljenih 100 miliona eura vrati, ukoliko se reformska agenda ispuni. Ukupni plan rasta i razvoja za BiH vrijedan je milijardu eura.