ADVERTISEMENT

Njemačka i nije iznenađenje s obzirom na to da se s ovih prostora u tu zemlju odlazilo desetljećima, ali Slovenija svakako jest, piše Večernji list.

Inače, u posljednjih 10 godina u Sloveniji i Njemačkoj posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine posao su pronašla 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine, a samo je u 2024. godini radne dozvole za te dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana.

Tako je samo u Sloveniju za 10 godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6679. Za bh. građane Slovenija već godinama predstavlja “obećanu zemlju” za zaposlenje. Tokom prvih devet mjeseci posredstvom Agencije za zapošljavanje BiH u Sloveniji su zaposlena čak 9934 državljanina BiH, što je ekvivalent populacije omanje općine.

Primjera radi, prema popisu iz 2013. godine, općine poput Kneževa (9793 stanovnika), Olova (10.175), Šipova (10.293) i Višegrada (10.668) imale su sličan ili čak manji broj stanovnika. U 2023. godini putem 8020 oglasa za posao zaposleno je 12.099 bh. radnika, dok je 2022. taj broj iznosio 18.312.

Podaci Agencije pokazuju da su od 2013. do 2021. godine radne dozvole za Sloveniju dobila 78.042 radnika, s rekordnom 2021. godinom, kada je zaposlenje u Sloveniji našlo 19.575 bh. državljana. Dakle, u deset godina u Sloveniju je otišlo više radnika nego što, na primjer, Mostar, Tuzla ili Zenica imaju stanovnika.

Novi zakon od Nove godine

Novi zakon koji u Sloveniji stupa na snagu za manje od dva mjeseca učinit će ovu zemlju još primamljivijom za bh. građane. Od 1. januara 2026. godine Slovenija će omogućiti kraći radni vijek za zaposlene starije od 58 godina ili one s najmanje 35 godina radnog staža.

Slovenski radnici će od sljedeće godine moći birati između slobodnog petka, produženog vikenda ili skraćenog radnog dana od šest sati. Državni sekretar Ministarstva rada Dan Juvan objavio je na društvenim mrežama da će se zaposleni koji ispunjavaju uvjete moći dogovoriti sa svojim poslodavcima o ovom fleksibilnom modelu rada.

Ovaj model nazvan je “80 - 90 - 100”, što znači da će zaposleni raditi 80% uobičajenog radnog vremena, dobivati 90% plaće, dok će doprinosi za mirovinu i socijalno osiguranje biti uplaćeni u punom iznosu - 100%. Ova opcija bit će dostupna od početka iduće godine jer je zakon koji to omogućava već usvojen, prenosi portal svijet24.

Kraća radna sedmica

Cilj i značaj nove regulative je inicijativa osmišljena kako bi poboljšala uvjete rada i produktivnost, osobito kod starijih radnika ili onih s dugim radnim stažom.

Novi zakon, koji je potvrdila Narodna skupština Slovenije, stupit će na snagu od siječnja 2026. godine. Slovenija se time pridružuje zemljama poput Švedske, Finske, Islanda i Nizozemske, koje već eksperimentiraju s fleksibilnijim i kraćim radnim vremenom.

Iako šestosatni radni dan još nije opća praksa u EU, pojedine kompanije i javne institucije su ga već uvele s uspjehom.

Glavne prednosti kraćeg radnog vremena su veća produktivnost, bolja koncentracija i učinkovitost na poslu, kao i znatno smanjenje stresa i umora. Zaposleni imaju više vremena za odmor, porodicu, rekreaciju i osobne interese, što pozitivno utječe na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.