Ponovo je aktuelizovana i priča o formiranju trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini. Ne crtaju se nove mape, ali se o tome govori od Zagreba do Mostara. Sve glasniji pozivi na dijalog o teritorijalnoj reorganizaciji Bosne i Hercegovine podižu političke tenzije. Za reorganizaciju, pravno, neophodna je dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini BiH. U praksi to bi značilo da stranke sa sjedištem u Sarajevu nemaju ništa protiv. Ipak, njima je treći entitet i dalje crvena linija.
ADVERTISEMENT
Od kada je došao na čelo HDZ-a BiH 2005. godine Dragan Čović, uz povremene pauze, najaktivniji je zagovornik formiranja trećeg entiteta. Nedavno je u Zagrebu otkrio da je davno pokušao pokrenuti realizaciju ove ideje, navodno, u dogovoru sa Bakirom Izetbegovićem.
"Sa kolegom Izetbegovićem sam o tome razgovarao prije 20-ak godina. To je prvi korak bio, da napravimo dva mega - kako bi on rekao - kantona, pa da nekako jedan bude većinski hrvatski, drugi bošnjački, ali da budu strukturirani tako već kako je struktura stanovištva. Međutim, vrlo brzo je reakcija bila negativna," kaže Čović.
Negativne su reakcije i 20 godina kasnije među političkim strankama sa sjedištem u Sarajevu. Za ove ideje ili planove, danas, van hrvatskog političkog korpusa u BiH, Čović ima jedino podršku predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
"Naravno, ja sam protiv unitarizacije, ja znam da je to nemoguće. Ja živim san o građanskoj državi, ne zagovaram (jer) ne može. To danas ne može. Isto tako ne može treći entitet, isto tako ne može secesija. To su devedesete. Oni koji to rade igraju se s vatrom," kaže Elmedin Konaković, lider stranke Narod i pravda.
"Čuo sam neki dan jedan mudar govor jednog od kolege, koji je čak bio na ovoj konferenciji, koji je kazao: ako Bošnjaci neće razmišljati o tome kako urediti Bosnu i Hercegovinu i riješiti tu jednakopravnost hrvatskog naroda, riješiće neko drugi, neće ih ni pitati," izjavio je Dragan Čović.
U HDZ-u su osjetili da je, zbog fokusa Brisela i Vašingtona na Ukrajinu i Bliski istok, povoljno vrijeme za novo plasiranje stare ideje o trećem entitetu, kaže profesor ustavnog prava Kasim Trnka. Teoretski, dodaje, Ustav dozvoljava teritorijalnu reorganizaciju BiH, iako bi to bilo raspakivanje Dejtona.
"Pokušaja je bilo da se provede ta hrvatska samouprava, pa je onda visoki predstavnik oštro intervenisao i eliminisao tu ideju. Sad, dakle, kada je procjena da su se stvorile, po njihovom mišljenju, nove geopolitičke prilike onda treba ponovo pokušati sa tom idejom o trećem entitetu. Naravno, Ustav ništa ne zabranjuje ako postoji politička volja i to izražena u dvotrećinskom obimu u Predstavničkom domu i, naravno, nacionalni konsenzus u Domu naroda. Dvotrećinska većina se ne može postići," stav je Kasima Trnke.
Da je Čović među Bošnjacima pronašao sagovornike za izmjene izbornog zakona koje bi Hrvatima obezbijedile "legitimno političko predstavljanje", ne bi osvježavao priču o trećem entitetu, smatra politički analitičar Milan Sitarski.
“Ne postoji neka realna nada da će se barem do izbora 2026. godine obnoviti bilo kakvi, a pogotovo ne konstruktivni, iskreni razgovori o toj temi koji bi mogli da proizvedu nekakav konkretan rezultat o temi izmjene Izbornog zakona. U takvoj situaciji, jednostavno, hrvatski politički akteri nemaju nikakve ograde da pričaju ono što je njihova, praktično ključna primarna vizija, primarna ideja," smatra Sitarski.
Inače, Izborni zakon BiH mijenjan je više od 20 puta, ali nikada ni izbliza na način koji bi ispunio zahtjeve hrvatskih političkih predstavnika - da člana Predsjedništva biraju kantoni sa hrvatskom većinom. Sa druge strane, Ustav BiH je za skoro tri decenije mijenjan samo jednom - 2009. Tada je bilo dvotrećinske većine u Predstavničkom domu, kao i konsenzusa u Domu naroda, da Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine postane ustavna kategorija.