O rješavanju gorućih problema u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, poput zagađenja zraka, projektima gradske administracije, ali i stanju olimpijskih borilišta 42 godine nakon Zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu, za Euronews govori gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić.
ADVERTISEMENT
Prošle su tačno 42 godine od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Kao gradonačelnik danas, kao sportista i kao stanovnik ovog olimpijskog grada, kakav je vaš odnos prema toj olimpijadi i da li i dalje živi olimpijski duh u Sarajevu?
"Sjećanje na Olimpijske igre iz 1984. godine za građane i građanke Sarajeva, ali i za sve one koji Sarajevo nose u svom srcu, uvijek budi lijepa sjećanja. Nositi prefiks olimpijskog grada posebna je čast i privilegija u svijetu u kojem danas živimo. Očekujemo otvaranje Olimpijskih igara u Italiji, Cortina d’Ampezzo je u fokusu cijelog svijeta, ali i svi drugi olimpijski gradovi obilježavaju svoje godišnjice. Tako i mi, i nakon 42 godine, rado se sjećamo sarajevske olimpijade, planetarnog događaja koji je tada dodatno pozicionirao bivšu državu na mapu svijeta.
Važno je naglasiti da Sarajevo nikada nije izgubilo svoj duh. To nije floskula – sarajevski duh je ponašanje, kultura, tradicija i sve ono što mi kao građani svakodnevno živimo. Zato je uvijek lijepo prisjetiti se tih olimpijskih dana i sve koji dolaze u Sarajevo u tom periodu dočekati otvorenog srca i raširenih ruku".
Nakon Olimpijade ostala su olimpijska borilišta. Kakva je njihova sudbina – skakaonice na Igmanu, bob staza na Trebeviću, Ledena dvorana u Skenderiji? Vrijeme i rat ostavili su posljedice. Mogu li se oni obnoviti i treba li to učiniti?
"Uspješna organizacija Evropskog olimpijskog omladinskog festivala 2019. godine u Sarajevu i Istočnom Sarajevu pokazala je da možemo organizirati sportske manifestacije od velikog međunarodnog značaja, ali i da imamo ljudske resurse sposobne iznijeti takve događaje.
Ono što ostaje žal jeste činjenica da infrastrukturni objekti koje ste naveli nisu obnovljeni i da im nije posvećena adekvatna pažnja. Na to je utjecalo više faktora, prije svega finansijska sredstva. Skakaonice na Igmanu zahtijevale bi potpunu rekonstrukciju.
Bob staza na Trebeviću je infrastrukturni i arhitektonski vrijedan objekat. U vrijeme kada sam bio ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, postojala je ideja zajedničke organizacije Olimpijskih igara sa Barcelonom, ali zbog političkih nesuglasica između Katalonije i Aragona ta priča nije realizirana. Tada je postojala i prilika da se obnovi bob staza.
Ipak, i nakon 40 godina, ta staza ima svoju vrijednost, ne samo sportsku nego i turističku. Vjerujem da zajedničkim djelovanjem svih nivoa vlasti, uz podršku Olimpijskog komiteta BiH i međunarodnih partnera, bob staza može biti obnovljena. Gajim optimizam da ćemo to jednog dana dočekati".
Da li Sarajevo i Bosna i Hercegovina danas imaju kapacitet da ponovo budu domaćini Zimskih olimpijskih igara?
"U ovom trenutku to je vrlo teško izvodivo. Olimpijske igre su multidisciplinaran sportski događaj koji zahtijeva ozbiljna finansijska sredstva i doprinos Međunarodnog olimpijskog komiteta. Nakon uspješno organizovanog EOJF-a, eventualno bi Olimpijske igre mladih mogle biti naredni korak, ali za povratak punih Zimskih olimpijskih igara potrebna su velika ulaganja".
Kada govorimo o problemima u gradu, građani kao jedan od najvećih ističu zagađenje zraka. Sarajevo se svake godine nalazi na vrhu svjetskih lista po zagađenju. Šta gradska uprava može učiniti?
"Geografski položaj Sarajeva kao kotline doprinosi magli i sumornim danima, ali to ne može biti opravdanje za zagađenje. I mi kao građani moramo voditi računa o kulturi življenja – o načinu grijanja, korištenju čvrstih goriva, upotrebi automobila i odnosu prema javnom dobru.
Vlada Kantona Sarajevo čini značajne napore kako bi se ovo pitanje riješilo, a svi nivoi vlasti daju svoj doprinos. Međutim, moramo poštovati pravila i učiniti više na zaštiti okoliša, pravilnom odlaganju otpada i očuvanju zajedničkog prostora".
Građani se često žale i na nekontrolisanu gradnju – visoke zgrade, nestanak zelenih površina i zatvaranje vidikovaca.
"Mogu se djelimično složiti s tim. Sarajevo i dalje ima značajan broj zelenih površina i nije sve devastirano. Grad se mora razvijati, ali razvoj mora pratiti plansko urbano planiranje i mišljenje struke. Nisam za politizaciju svake odluke niti za zaustavljanje svih procesa. Sarajevo ima prostor da se razvija na planski i održiv način".
Šta je s gradnjom na planinama, posebno na Trebeviću i Bjelašnici, gdje su zabilježena klizišta?
"Razgovarao sam s predstavnicima Istočnog Starog Grada i Istočnog Sarajeva. Gradnja se odvija u skladu s planovima koje su donijeli nadležni organi. Nažalost, klizišta su dugogodišnji problem, ali Vlada Kantona, općine i Grad Sarajevo dat će svoj doprinos kako bi se ti problemi riješili na adekvatan način".
Jedan od ključnih projekata vašeg mandata je „Čista rijeka Miljacka“. U kojoj je fazi taj projekat?
"Nakon mog imenovanja formirali smo stručnu grupu za projekat „Čista rijeka Miljacka“, sastavljenu od predstavnika svih nivoa vlasti. Definisan je plan aktivnosti, raspisane su javne nabavke za čišćenje Bistričkog i Koševskog potoka, kao i uklanjanje nagomilanog mulja kod brane na Bentbaši.
Grad Sarajevo ne može sam riješiti sva pitanja, ali smo značajan dio budžeta usmjerili na ovaj projekat, uz saradnju s Vladom Kantona i Federalnim ministarstvom okoliša. Vjerujem da će rezultati biti vidljivi već u ovom mandatu".
Pokrenuli ste i projekat kolorističke obnove fasada. Možete li nam reći više o tome?
"Projekat je započet u prethodnom mandatu, a ove godine obuhvatio je fasade Prve gimnazije, Osnovne škole „Safvet-beg Bašagić“ i Mašinske tehničke škole. Naše opredjeljenje je da uređujemo škole i javne objekte, a Grad Sarajevo je preuzeo izradu projektne dokumentacije tamo gdje je to bilo potrebno."
Za kraj, nedavno ste organizovali prijem za bivše gradonačelnike Sarajeva. Jesu li vam dali neke savjete?
"To je lijepa tradicija. Razgovor je bio prijateljski i savjetodavan. Svi su oni ostavili trag u svojim mandatima. Važno je ne zaboraviti šta su prethodnici dobro uradili i nastaviti započete projekte.
Biti gradonačelnik Sarajeva je čast, ali i velika odgovornost. To je pozicija koja predstavlja grad ne samo na domaćem i regionalnom, nego i na međunarodnom planu. Ponosan sam što je Sarajevo poštovan i voljen grad, u koji se ljudi rado vraćaju i u kojem se osjećaju dobrodošlo".