ADVERTISEMENT

Odluka je donesena radi sprovođenja obaveza Bosne i Hercegovine iz Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1373 (2001), u skladu sa Zakonom o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog sprovođenja mandata Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju te drugih međunarodnih restriktivnih mjera, kao i Odluci o načinu sprovođenja ciljanih finansijskih sankcija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija povezanih sa finansiranjem terorizma i finansiranjem širenja oružja za masovno uništenje.

(2) Na osnovu informacija i dokumentacije nadležnih tijela Bosne i Hercegovine, prikupljenih u okviru njihovih zakonskih nadležnosti, postoji osnov sumnje da lice iz člana 1. ove odluke ispunjava kriterijume za uvrštavanje u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1373 (2001).

(3) Ova odluka navodi osnov za uvrštavanje u sažetom obliku, bez iznošenja operativnih podataka i podataka o izvorima, radi zaštite bezbjednosnih interesa i tekućih postupaka, dok se potpuna dokumentacija nalazi u spisima nadležnih tijela.

(4) Primjena mjera iz ove odluke ima preventivni karakter i ne prejudicira krivičnu odgovornost niti ishod bilo kojeg postupka koji se vodi ili se može voditi pred nadležnim tijelima

Prema ovoj odluci, na listi su:

1. Emir Husein Ćelam

2. Đevad Grabus

3. Hariz Omer Mešanović

4. Meho Hariz Mešanović

5. Edin Fikret Zukić

6. Sena Osman Hamzabegović

7. Muradif Ševko Hamzabegović

8. Nusret Sulejman Imamović

9. Adem Hariz Mešanović

10. Azur Karasuljić

11. Aleksandar Jovan Ružić

Riječ je o licima koja su se priključila paravojnim formacijama i za kojima su zbog učešća na stranim ratištima raspisane potjernice.

Nusret Imamović

Sasvim sigurno, najzvučnije ime sa gore navedene liste je Nusret Imamović.

Nusret Imamović je jedna od najkontroverznijih figura povezanih s radikalnim interpretacijama islama na Balkanu. Njegovo ime se godinama vezivalo za vehabijski pokret u Bosni i Hercegovini, a kasnije i za globalne terorističke mreže.

Nusret Imamović (Izvor: Screenshot/YT)

Nusret Imamović je rođen 1971. godine u mjestu Lipovice kod Kalesije. Školovao se u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, a tokom rata u BiH bio je pripadnik jedinice "El Mudžahid".

Nakon rata odlazi u Ujedinjene Arapske Emirate, gdje je diplomirao na Fakultetu šerijatskog prava. Po povratku u BiH, postao je jedan od glavnih ideologa selefijske zajednice, distancirajući se od zvaničnih stavova Islamske zajednice u BiH.

Imamović je postao poznat kao vođa zajednice u Gornjoj Maoči, izolovanom selu koje je godinama važilo za glavno uporište radikalnih selefija u Bosni. Pod njegovim vodstvom, zajednica je živjela po strogoj interpretaciji šerijata, odbijajući zakone države BiH (poput slanja djece u javne škole).

Zbog svojih stavova i aktivnosti, bio je meta više policijskih akcija, od kojih je najpoznatija operacija "Svjetlost" iz 2010. godine. Iako je privođen, često je puštan zbog nedostatka direktnih dokaza za terorističke aktivnosti u tom trenutku.

Odlazak u Siriju i povezivanje s Al-Qaidom

Prekretnica u njegovom životu dogodila se 2013. godine (prema nekim izvještajima početkom 2014.), kada je s porodicom napustio BiH i otišao u Siriju.

Za razliku od mnogih koji su se pridružili ISIS-u, Imamović se pridružio grupi Jabhat al-Nusra (front Al-Nusra), koja je tada bila zvanični ogranak Al-Qaide u Siriji. Vjeruje se da je unutar ove organizacije zauzeo visoku poziciju u "šerijatskom vijeću" ili kao jedan od glavnih ideologa zaduženih za borce s Balkana.

Međunarodne potjernice

Njegovo djelovanje privuklo je pažnju svjetskih sila:

State Department: 2014. godine Sjedinjene Američke Države su ga uvrstile na listu posebno označenih globalnih terorista (Specially Designated Global Terrorists).

Vijeće sigurnosti UN-a: Nalazi se na listi sankcija UN-a zbog povezanosti s Al-Qaidom.

Interpol: Za njim je raspisana crvena potjernica na zahtjev pravosuđa BiH.

Već godinama nema preciznih i potvrđenih informacija o tome gdje se tačno nalazi niti da li je živ. Posljednji izvještaji sugerisali su da se nalazio u provinciji Idlib u Siriji, koja je posljednje veliko uporište pobunjeničkih i islamističkih grupa.

Njegov uticaj u BiH je značajno opao nakon odlaska, ali se njegovo ime i dalje spominje u kontekstu radikalizacije i regrutovanja boraca za strana ratišta.