Loader

Loader
Pronađite nas

Usvojen izvještaj Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije

Grijanje u Kantonu Sarajevo poskupilo od 1. aprila

    Od danas puna primjena novog režima na granicama EU: Šta donosi Entry-Exit sistem?

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Amela Durmo
    Objavljeno

    Države članice Europske unije započinju sa potpunom primjenom EES sistema ulaska i izlaska, čime završava postepeno uvođenje i prelazi se na digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica Schengenskog prostora. 

    ADVERTISEMENT

    Za građane Hrvatske i ostale države na Europske unije nema promjena osim veće sigurnosti. Najveće novosti odnose se na putnike iz trećih zemalja.


    Šta sistem donosi, šta će značiti u praksi, za Euronews BiH govori Denis Kukec, pomoćnik voditelja službe za susjedne zemlje u upravi za granicu MUP-a Hrvatske. 


    Kako će izgledati ulazak u Hrvatsku od 10. aprila, pogotovo za građane koji ne dolaze iz zemalja Europske unije? 


    Kukec: Pa, izgledat će slično kao što je to izgledalo u prijelaznom razdoblju. U svakom slučaju, od 10.4. bit će puna primjena Entry-Exit sustava na evropskoj razini, što znači da državljani trećih zemalja koji podliježu pod primjenu Entry-Exit sustava, trebaće kod prilikom dolaska na granični prijelaz na kontrolnoj kućici, izaći iz vozila, nakon što se preda putovnica i uzmu osobni podaci iz putovnice, kamera posebna koja se nalazi na kontrolnoj kućici, snimat će lice radi biometrijskog uzimanja prikaza lica, nakon toga se uzimaju četiri otiska prsta desne ruke.


    Ukoliko je provjera u redu, to se posprema u jednu datoteku koja se zove Entry-Exit osobni dosje i on traje tri godine nakon zadnjeg izlaska, ako u međuvremenu nije bilo ulazaka. Isto tako i na izlazu osoba se treba verificirati po prikazu lica, ali na izlazu se ne uzimaju otisci prstiju, osim jedino ako nisu bili uzeti na ulaz. 


    Svaki sljedeći put kada osoba ponovo dođe, ona opet se treba verificirati po prikazu lica, ali se sad više ne uzimaju otisci prstiju.


    Dakle, opet izađe iz vozila van i vrati se u vozilo. To je osnovni princip i ono što je najviše što će se zapravo promijeniti od desetog četvrtog je to da će se ti ulasci i izlasci bilježiti sljučivo digitalnim putem, ne više putem pečatiranja pečata u putnu ispravu. 


    Dakle od ponoći se putovnice više ne pečatiraju korištenjem pečata, već se koristi isključivo digitalna provjera i digitalno bilježenje prolazka osoba na ulasku i izlasku u EU.


    To znači ulazak, primjerice u Hrvatsku, izlazak u Estoniju i obratno. 


    Objasnili ste procedure koje se moraju ispoštovati kako bi ušli u zemlje EU, ali sad u prosjeku koliko traje sam taj postupak unosa podataka i fotografisanja na granici po jednoj osobi? 


    Kukec: Teško je to reći po jednoj osobi koliko to traje, zato što čovjek nije specimen. Pa da imam onda putovnicu koja je točno u parametar zadana matematički i koja onda sa velikom povjerojatnošću ćete točno moći reći da će ona sa određenim uređajima koje imaju određene karakteristike biti provjerena u točno tim sekundama.


    Obzirom da čovjek je ljudsko biće, on ima različite otiske prstiju. Te otiske prstiju variraju od starosti, zatim variraju da li je hladnije ili toplije vrijeme, variraju od toga da li su prsti masni ili su suši, variraju od tome da li osoba pod stresom ili mirno drži prste, Dakle radi se o čitavom nizu faktora koji utječu na ove sekunde i to ne može biti jednoobrazno.


    Pa da vam sad netko kaže to će biti u 20 sekundi ili će biti u minutu i 20 sekundi. Može biti jedno i drugo. 


    Šta je sistem EES evidentira? 


    Kukec: On evidentira osobne podatke iz putovnice, povuče osobne podatke prvo iz putovnice, nakon toga se uzimaju prikaz lica uživo putem posebne kamere koja je učošćena na kontrolnu kućicu i nakon toga se postavljaju prsti desne ruke.


    Sav taj skup ovih podataka čini osobni entry-exit dosje koji se onda provjerava kroz sve relevantne baze podataka i pohranjuje se u konačnici u evropsku entry-exit bazu podatak, centralnu, središnju. 


    Vi ste spomenuli da već MUP Hrvatske radi na samom pospješivanju mobilnosti, da se samim tim izbjegnu gužve. Očekujete li vi da će od 10. aprila biti veće gužve na graničnim prijelazima? 


    Gužve će biti, ali ne veće nego što su bile i do sada. Mi smo radili usporedbu statističkih podataka sa Hrvatskim autoklubom gdje smo radili analize i vidjeli smo da odstupanja od tih gužvi i čekanja su bila podjednaka prije kao što su bila sada. Ono što su mi primijetili da su građani trećih zemalja, a tu je dosta učestali i građani BiH na Srbije, prilično senzibilizirani uvođenjem ovog sustava, obzirom da se nekako stječe dojam da je sada primjenom tog sustava se nešto dodatno promijenilo.


    Kompletan intervju pogledajte na našem You Tube kanalu.

    Možda će vam se svidjeti