ADVERTISEMENT

Kada govorimo o 1. maju, čini se da je bar u Federaciji Bosne i Hercegovine stanje nikad teže, posebno kada je riječ o industriji i pravima radnika. Puno se govori o otkazima i likvidacijama firmi. Kako sindikat može pomoći, da li je tražena vaša pomoć i kako gledate na ovo stanje?

Kurtović: Mi kao Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine radimo mnogo kako bismo zaštitili i poboljšali prava radnika. To je naša osnovna uloga. Imamo veliki broj granskih sindikata, kako u realnom tako i u javnom sektoru. U posljednjih 7–8 mjeseci, nakon što smo konačno upisani u registar Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine nakon 15 godina, aktivno radimo na pronalaženju kvalitetnih rješenja za radnička prava.

Napravili smo značajne pozitivne promjene. Posebno kroz granske kolektivne ugovore rješavamo pitanja koja nisu adekvatno regulisana zakonima. Novi zakon o radu još nije usvojen, pa kroz ove ugovore unapređujemo prava radnika.

Imamo dobru saradnju sa Vladom Federacije i Udruženjem poslodavaca. U posljednje vrijeme potpisano je osam granskih kolektivnih ugovora u realnom sektoru. Time su unaprijeđena prava radnika kroz dodatke na platu, minuli rad od 0,6% do 24%, kao i pitanja godišnjih odmora, koji sada iznose od 20 do 36 dana.

Ima li razgovora o općem kolektivnom ugovoru?

Kurtović: Ima. Opći kolektivni ugovor je ukinut 2017. godine i više ne postoji gotovo deset godina. Po zakonu o radu, njega potpisuje Vlada Federacije. Mi smo pokrenuli to pitanje na Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije, gdje učestvuju predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca.

Cilj je da se kroz socijalni dijalog ponovo uspostavi opći kolektivni ugovor i riješe pitanja za oko 450.000 radnika u Federaciji. U narednom periodu očekujemo konkretne pomake.

Na koji način još pomažete radnicima?

Kurtović: Savez pruža punu podršku članovima sindikata, ali i drugim radnicima. Nudimo besplatnu pravnu pomoć, zastupanje u disciplinskim i sudskim postupcima, te radimo na vraćanju radnika na posao u slučajevima nezakonitih otkaza. Za 1. maj ćemo također ponuditi konkretne prijedloge kako dodatno unaprijediti radnička prava.

Strahujete li za situaciju u vezi sa Novom željezarom? Spominje se da stečaj nije opcija, ali je ugroženo 1800 do 1900 radnih mjesta.

Kurtović: To jeste jedan od ozbiljnih problema. Mi smo kao Savez reagovali i u slučaju Koksare u Tuzli, gdje su radnici ostali bez posla. Smatramo da je nekorektno da privatni sektor ne riješi ta pitanja prije otpuštanja radnika i gašenja firme. Ti radnici su specifični i vrlo rijetki u Bosni i Hercegovini, posebno u toj industriji.

Pokušavamo riješiti njihova prava i omogućiti im da nastave raditi. Mnogi su već pronašli posao, uz angažman privredne komore i sindikata. Takvi radnici su izuzetno vrijedni i trebalo bi ih odmah zapošljavati u drugim firmama.

Razočarani smo što je takva firma ugašena, a sada imamo i situaciju u Zenici. Radnička prava moraju biti zaštićena. Prema informacijama koje imamo, Vlada Federacije se uključila kako bi pomogla i omogućila da radnici ostanu zaposleni i imaju adekvatna primanja.

Kakva je situacija sa Energoinvestom? Imate li dodatne informacije?

Kurtović: Imamo informacije da se i Vlada Federacije uključila zajedno s Energoinvestom kako bi se riješila situacija i spriječila otpuštanja. Očekujem da će Energoinvest, posebno s novim direktorom, igrati važnu ulogu i doprinijeti stabilizaciji. Tamo su već plate na dobrom nivou i povećane su. Smatram da će Energoinvest pomoći da se ovaj problem riješi i da radnici nastave raditi u stabilnijim uslovima.

Postoji li strah od lančane reakcije, da bi problemi u industriji mogli dovesti do gubitka hiljada radnih mjesta širom BiH?

Kurtović: Nažalost, postoji takav rizik, posebno u privatnom sektoru. Poslodavci moraju odgovornije upravljati situacijom i rješavati probleme na vrijeme, a ne dovoditi firme do gašenja. Radnička prava moraju biti zaštićena prije nego što se pokrenu bilo kakvi postupci zatvaranja firmi. Kroz Ekonomsko-socijalno vijeće rješavamo mnoga pitanja i trudimo se unaprijediti položaj radnika.

Šta je sa doprinosima i platama radnika?

Kurtović: Prošle godine su doprinosi smanjeni za oko 5,5%, što je značilo manje prihoda za budžet – procjenjujemo oko 360 miliona maraka. Očekivali smo da će poslodavci taj prostor iskoristiti da povećaju plate radnicima, ali to se desilo u vrlo malom broju slučajeva, oko 10%. Zbog toga neće biti daljnjeg smanjenja doprinosa. Poslodavci nisu ispunili očekivanja kada je riječ o povećanju plata.

Ima li nekih novih mjera koje bi mogle pomoći radnicima?

Kurtović: Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća dogovoreno je da poslodavci mogu isplaćivati dodatak na platu do 300 maraka bez poreza i doprinosa. To je kvalitetna mjera jer omogućava povećanje primanja radnika bez dodatnog opterećenja za poslodavce. Taj dodatak može se primijeniti na različite nivoe plata i predstavlja priliku da se poboljša standard radnika.

Razgovara se o minimalnoj plati. Znamo da ste očekivali više, oko 1200 KM, a ne oko 1027 KM?

Kurtović: Jeste, očekivali smo više. Međutim, Vlada se morala držati uredbe koja definiše minimalnu platu. Prošle godine ona je povećana sa 660 na 1000 KM, što je stvorilo određene poremećaje među platama radnika različitih kvalifikacija. Desilo se da radnici sa nižom stručnom spremom imaju skoro istu platu kao oni sa srednjom školom. Kao sindikat smo insistirali da se to ispravi, pa su mnogi poslodavci povećali plate radnicima sa srednjom stručnom spremom za oko 200 KM.

U narednom periodu želimo to sistemski riješiti kroz opći kolektivni ugovor – da se jasno odvoje minimalne plate prema stepenu obrazovanja: osnovna, srednja, viša i visoka stručna sprema.

Zdravstveni radnici širom Federacije izražavaju nezadovoljstvo. Da li vas to iznenađuje?

Kurtović: Ne iznenađuje. Imamo snažan sindikat u zdravstvu i stalno radimo s njima. Njihovi zahtjevi su opravdani, posebno ako se uzme u obzir da bi smanjenje doprinosa dodatno ugrozilo finansiranje zdravstva.

Zdravstveni radnici obavljaju izuzetno zahtjevan posao i zaslužuju adekvatan status i primanja. U nekim kantonima već su napravljeni pomaci, ali to treba sistemski riješiti.

Najavili ste proteste u Kantonu Sarajevo?

Kurtović: Jesmo. Stanje u organima uprave Kantona Sarajevo je veoma loše. Imamo situaciju da namještenici imaju platu oko 1120 KM, što je neprihvatljivo.

Ako se u roku od 15 dana ne pronađe rješenje, organizovat ćemo proteste ispred Vlade Kantona Sarajevo.

Očekujete li da će do izbora biti usvojen novi zakon o radu u Federaciji BiH?

Kurtović: Radili smo dugo na tom zakonu i on bi bio znatno kvalitetniji od postojećeg. Usklađivan je sa evropskim praksama i zakonima drugih zemalja.

Pripremili smo oko 70 prijedloga izmjena. Međutim, s obzirom na trenutnu situaciju, nisam siguran da će zakon biti usvojen prije izbora, iako bi to bilo veoma važno za unapređenje radničkih prava.