ADVERTISEMENT

BiH tvrdi da nije ravnopravno učestvovala u istraživanjima na terenu i zbog toga je Hrvatsku prijavila za kršenje Espoo i Arhuske konvencije. Zagreb te navode odbacuje. Raspoloženje delegacije BiH pred sučeljavanje je optimistično. Poručuju da bitka nije izgubljena i da bi slučaj mogao završiti i pred međunarodnim sudovima.

Hrvatska je u međuvremenu završila studiju uticaja na životnu sredinu, jedan od ključnih koraka u procesu određivanja lokacije Čerkezovac za skladištenje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško”.

Građani s obje strane granice, pak, strahuju za zdravlje i budućnost ovog kraja.

“Pa kako ne, zbog omladine, imam unuku, praunuke... Djeluje mi da je Hrvatska prilično tvrdoglava, pa sad, nadam se najboljem, ali ne očekujem previše. Tu nam je maltene pod nosom, ne pita se narod tu, tu samo ovi veliki igrači”, kažu stanovnici Novog Grada.

Načelnik ove opštine za Euronews BiH ističe da se treba držati argumentacije koja direktno proizlazi iz ESPOO konvencije.

“Ono što mi ne smijemo nikako naša delegacija da radi, a to je da se nekako utopimo u tu priču da smo mi oštećeni, da su oni krivi. Mi ustvari trebamo da se držimo one argumentacije koja direktno proizlazi iz ESPOO konvencije, a to je šta je hrvatska strana prilikom svih ovih dešavanja i ranije propustila da uradi, a što je bila obaveza po ESPOO konvenciji”, rekao je načelnik Novog Grada Miroslav Drljača.

“Ono što mi ne smijemo nikako naša delegacija da radi, a to je da se nekako utopimo u tu priču da smo mi oštećeni, da su oni krivi. Mi ustvari trebamo da se držimo one argumentacije koja direktno proizlazi iz ESPOO konvencije, a to je šta je hrvatska strana prilikom svih ovih dešavanja i ranije propustila da uradi, a što je bila obaveza po ESPOO konvenciji”, rekao je načelnik Novog Grada Miroslav Drljača.

I dok lokalne zajednice već dvije decenije upozoravaju na moguće posljedice, načelnik Dvora u Hrvatskoj kaže da je dobro što se konačno u pitanje Trgovske gore uključio državni nivo.

“Zadnjih dvadeset i kusur godina što se tiče hrvatske strane, a što se tiče i bosanske strane, državni vrh čija je nadležnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada je vješto taj problem sa državnog nivoa prebacio u dvorište lokalne zajednice i mi pričamo o tome 20 godina. Ovo je sada prvi put da nadležna tijela Republike Hrvatske i nadležna tijela BiH pred međunarodnom komisijom sjedaju za sto i pričaju na tu temu”, rekao je načelnik Dvora Nikola Arbutina.

Optimizam je izrazio i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik, rekavši da delegacija RS i BiH ima čvrste argumente, kaže Vipotnik, uz uvjerenje da će stavovi Hrvatske biti osporeni.

Naveo je da su poslali dodatna pitanja BiH i Republici Hrvatskoj. BiH je dobila tri pitanja a Hrvatska 14.

“To je veliki korak, jer sama činjenica da su prepoznali problem uliva neko povjerenje i nadu. Dokazi su na našoj strani tako da očekujem dobar ishod ovog dijela sučeljavanja i ovaj proces se time ne završava. Sekretarijat će na osnovu svega dostaviti prijedlog zaključaka i na prijedlog tih zaključaka obje strane će dati svoje prijedloge i komentare i onda će oni u nekom razumnom roku dati svoj sud”, rekao je Vipotnik juče za RTRS.

Predsjednik Udruženja "Green team" iz Novog Grada Mario Crnković izjavio je ranije da ima razloga za optimizam uoči suočavanja delegacija BiH i Hrvatske pred Komitetom ESPOO konvencije u Ženevi o pitanju Trgovske gore.

"Procesno gledano, najteži period je već neko vrijeme iza nas, sada su stvari dosta drugačije. Napokon smo uozbiljili stvari i podigli na nivo koji zaslužuje tema. Uvijek je bilo i biće stvari koje mogu bolje, ali činjenica je da u Ženevu ne idemo pognute glave. Možda je najvažnije od svega da održimo jasan fokus na kršenju konvencije, bez ulaženja u širi spektar nepravdi koje doživljavamo sada već 26 godina kada je u pitanju slučaj Trgovska gora", rekao je Crnković, koji će biti u delegaciji BiH na suočavanju u Ženevi.