ADVERTISEMENT

Istraživanje provedeno u posljednjem kvartalu 2024. na uzorku od 2.600 kompanija koje zapošljavaju ukupno 14,7 posto svih zaposlenih u BiH pokazalo je da je svega 9,9 posto poslodavaca imalo smanjenje obima poslovanja, te smanjenje dobiti.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje navode da ti pokazatelji prate trend ekonomskog rasta te rasta broja zaposlenih osoba, a da su očekivanja u tom segmentu za 2025. optimistična te 72,7 posto privrednih subjekata očekuje rast obima poslovanja i finansijske dobiti naspram njih 3,8 posto koji očekuju smanjenje.

Što se tiče zapošljavanja novih radnika u prošloj godini, 45,7 posto poslodavaca je izjavilo da su imali probleme sa pronalaskom novih radnika. Najviše problema sa pronalaskom radnika imali su za zanimanja: prodavač - trgovac, konobar, vozač kamiona, radnik za jednostavne poslove, pomoćni radnik u proizvodnji, šivač, kuhar, tesar, bravar, skladištar, stolar, varioc, armirač, zidar, šivač obućar, krojač, monter stolarije, galvanizer, tapetar, vozač autobusa.

Od navedenih zanimanja 70,3 posto odnosi se na KV i VKV stepen obrazovanja, zatim slijede radnici sa SSS 14,7 posto, NKV radnika je 5,8 posto, a PKV i NSS 3,7 posto. Iz ovoga je evidentno da je najveći problem angažman radnika sa nižim stepenom kvalifikacije.

Od svih privrednika koji su imali problem sa pronalaskom radnika najveći postotak njih (49,7 posto) tvrdi da je razlog nedostatak kadra sa traženim zanimanjem. Nakon toga slijedi nezainteresiranost pojedinca za rad na konkretnom radnom mjestu 47,3 posto, nedostatak stručnog znanja i vještina među kandidatima 35,7 posto, nedostatak radnog iskustva 34,6 posto, opšti ekonomski uslovi 17,5 posto, nezadovoljstvo visinom ponuđene plate 10,6 posto, itd.

Oni privrednici koji nisu mogli naći kandidate zbog nedostataka kandidata sa traženim znanjima i vještinama, naveli su sljedeća znanja i vještine kao one kojima kandidati najviše oskudijevaju: sposobnost učenja 52,6 posto, međuljudske i socijalne kompetencije 19,4 posto, poduzetništvo i samoinicijativnost 16,6 posto, digitalne kompetencije 14 posto, komunikacija na stranom jeziku 11,9 posto itd.

Procjene za zapošljavanjem novih radnika u 2025. govore da 54,8 posto poslodavaca planira nova zapošljavanja što je na nivou i prethodnih godina. Od tog broja najviše potreba za zapošljavanjem je iskazano u građevinskom sektoru 61,6 posto, industrijskoj djelatnosti 59,6 posto, uslugama 56 posto, te 48,2 posto u trgovini.

U odnosu na ukupan broj iskazanih potreba u 2025. deset najtraženijih zanimanja su: prodavač-trgovac 8,6 posto, konobar 5,4 posto, vozač kamiona 5,2 posto, pomoćni radnik u proizvodnji 4,3 posto, radnik za jednostavne poslove 3,9 posto, kuhar 3,0 posto, šivač 2,8 posto, zidar 2,6 posto, tesar 2,3 posto i skladištar 2,0 posto.

Prema kvalifikacionoj strukturi 66,4 posto iskazanih potreba je za KV i VKV radnike, 17,3 posto za radnike sa SSS, 7,3 posto za VSS, 5,4 posto NKV i 2,7 posto PKV i NSS radnike.

Od ukupnog broja anketiranih 17 posto njih je izjavilo da imaju potrebu za organizovanjem dodatnih obuka za radnike. Na prvom mjestu su obuke za konkretno radno mjesto 82,2 posto, te informatičke obuke 13,1 posto. Kada je riječ o konkretnim zanimanjima za koje su potrebne obuke, navedeno je više od 30 različitih zanimanja što govori da poslodavci nisu zadovoljni nivoom znanja i vještina kojim radnici raspolažu.

Za 2025. je 59,1 posto poslodavaca planiralo povećanje plata, dok je 20,9 posto odgovorilo da ne planira povećanje plata. Istovremeno 3,1 posto poslodavaca očekuje da će u 2025. imati višak radnika, što je na nivou prethodnih godina.

Bez obzira na potrebu za radnicima koja je iskazana kroz čitavo istraživanje na tržištu rada u Bosni i Hercegovini stereotipovi i diskriminacija još uvijek imaju veliku ulogu. To je posebno izraženo prema teško zapošljivim grupama na tržištu rada. Tako je svega tri posto poslodavaca izjavilo da su spremni zaposliti migrante (83,5 nisu spremni), a svega 8,7 posto poslodavaca su spremni zaposliti Rome (77,8 posto to ne žele).

Te dvije grupe na tržištu rada su prema ovim pokazateljima najugroženije, dok je negativan odnos i prema štićenicima domova za nezbrinutu djecu (svega 11,4 posto poslodavaca bi ih zaposlilo), žrtvama nasilja (11,8 posto), invalidima 12,1 posto.

U nešto boljem položaju su demobilisani borci, žene iz ruralnih područja, stariji od 50 godina i nekvalifikovani radnici kod kojih se postotci onih koji bi ih zaposlili kreću između 22 posto i 28,6 posto.

U, uslovno rečeno, najboljem položaju od ugroženih grupa na tržištu rada su mladi bez radnog iskustva sa postotkom od 65,9 posto poslodavaca koji ih žele zaposliti.