Loader
Loader
Pronađite nas

Forto: Budućnost BiH je u jačanju privatnog sektora

Made in Travnik: Počinje serijska proizvodnja prvog bh. električnog dostavnog vozila

    Zašto je kifla skupa, a domaća pšenica nije?

    Savo Minić (Izvor: Euronews BiH)
    Srna/Euronews.ba
    Objavljeno

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je resorno ministarstvo partner sa poljoprivrednim proizvođačima, ali da ne može usloviti bilo koga da odredi cijenu berzanske robe, kao što je pšenica.

    ADVERTISEMENT

    "Bilo bi najnormalnije i najkorektnije da se donese neka mjera koja će usloviti davanje podsticaja i kada je u pitanju mlinsko-pekarski sektor i prerađivači u Republici Srpskoj da imaju obavezu da u okviru svog poslovanja u jednoj godini otkupe 10 do 25 odsto domaćeg proizvoda", naveo je Minić.


    Minić je novinarima u Banjaluci poslije sastanka kojem su pristvovali ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić, te predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara i Grupacije ratarstvo i mlinsko-pekarska industrija, rekao da bi time ostvarili nephodnu vezu proizvođača pšenice i mlinsko-pekarskog sektora.


    On je naveo da je na sastanku informisan da se trenutna cijena pšenice kreće od 34 do 45 feninga, te da taj dijapazon dovoljno govori da je u pitanju berzanska roba, da je kvalitet nešto što određuje cijenu i u mlinsko-pekarskom sektoru i kod onih koji proizvode za vlastite potrebe.


    "Svi oni koji imaju prinos 4,5 tone po hektaru na `nuli` su sa proizvodnjom, a sve preko toga predstavlja zaradu i oni koji su primjenjivali agrotehničke mjere i ozbiljnije se banili poljoprivrednom proizvodnjom imaju prinose od sedam do osam tona po hektaru", rekao je Minić.


    Minić je naglasio da će se Ministarstvo potruditi da se podsticaji za pšenicu isplate u julu.


    "Kada sam pitao pekare šta je sadržano u cijeni kifle, za koju kažu da je skupa, niko nije spomenuo pšenicu. Dok god imamo robu na tržištu za koju postoji potreba, jer smo svi pogospodili - ko god hoće da ukuva hljeb to će biti dosta jeftinije", rekao je Minić.




    On je istakao da u poljoprivredu Republike Srpske nikada nije bilo više ulaganja nego što je to učinjeno u posljednjih šest-sedam godina.


    "Uloženo je u vozne parkove, mehanizaciju, više od 2.000 traktora, pa u skladišne kapacitete. Samo za pšenicu smo u posljednjih nekoliko godina izdvojili više od 60 miliona KM", naveo je Minić.


    Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Branimir Andrić rekao je da je proizvodnja pšenica strateška stvar svake države, pa i Republike Srpske, koja na prijavljenih 50.000 hektara i sa prosječnim prinosom od šest tona, može zadovoljiti svoje potrebe.


    "S druge strane, Federacija BiH neće moći da zadovolji svoje potrebe jer zavisi od uvoza i manja je proizvodnja nego u Republici Srpskoj", rekao je Andrić, koji je i direktor Poljoprivrednog dobra "Semberija".


    On je smatra neprihvatljivom inicijativa da se zabrani uvoz pšenice, ali i da se na sastancima može usaglasiti zadovoljavajuća cijena i za proizvođače i za otkupljivače.

    Možda će vam se svidjeti