U Memorijalnom centru Potočari danas se obilježava 30. godišnjica stradanja Bošnjaka u Srebrenici u prisustvu porodica žrtava, međunarodnih zvaničnika i brojnih građana iz cijelog svijeta.
ADVERTISEMENT
Održana je centralna komemoracija posvećena sjećanju na nekoliko hiljada ubijenih Bošnjaka u julu 1995. godine.
Bećirović pozvao rukovodstvo Srbije da prihvati presudu Međunarodnog suda pravde
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović kazao je na komemoraciji u Srebrenici kako će se nakon Rezolucije Ujedinjenih nacija iz maja 2024, Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, 11. juli, obilježavati "sve dok postoji ljudska civilizacija".
"Prije tri dana, u Njujorku, prvi put u organizaciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, obilježen je Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici", kazao je zahvalivši svim državama koje su pomogle usvajanje Rezolucije.
Dodao je kako su tri decenije prošle od "zločinačkih udruženih poduhvata presuđenih međunarodnim presudama, deportacija, prisilnog preseljenja, kršenja zakona i običaja ratovanja, terora nad civilima..." kao i "suočavanja sa zastrašujućim posljedicama genocida", te "30 godina borbe za istinu i pravdu i borbe protiv negiranja i relativiziranja genocida".
"Mir nije siguran ako ga ne branimo. Istina nije neuništiva ako je ne pamtimo i ne čuvamo. Pravde nema ako se za nju ne borimo", poručio je Bećirović.
Bećirović je pozvao rukovodstvo Srbije da prihvati presudu Međunarodnog suda pravde kojom je ta država osuđena za kršenje Konvencije o sprječavanju genocida.
Macronova poruka: Srebrenica mrlja u sjećanju Evrope
Ministar za evropska pitanja Francuske Benjamin Haddad pročitao je zvaničnu poruku predsjednika Republike Francuske Emmanuela Macrona na centralnoj komemoraciji u Potočarima, u kojoj je istaknuto da Srebrenica ostaje trajna mrlja u sjećanju Evrope i svijeta, 'obavezuje nas na istinu i pravdu'.
U poruci je naglašeno da istina podrazumijeva priznanje razmjera zločina, koji je bio motivisan etničkom mržnjom, te priznanje da međunarodna zajednica u julu 1995. godine nije uspjela zaštititi civile.
Kako je istaknuto pravda je potvrda da se sudske presude moraju poštivati i da nema mjesta revizionizmu i negiranju na prostoru koji želi da se priključi Evropskoj uniji.
"Ovo sjećanje nas obavezuje na hrabrost, na svakodnevnu i neprestanu izgradnju mira i povjerenja, bez da bilo koga isključujemo, ali s pogledom u budućnost," navedeno je u poruci, prenosi Srna.
Također je istaknuto da je Francuska ponosna što je nakon Drugog svjetskog rata izgradila zajedničku, perspektivnu budućnost sa Njemačkom.
"Francuska ostaje uz vas, da podržava Bosnu i Hercegovinu na teškom putu pomirenja, izgradnje mira i prosperitetne budućnosti u ujedinjenoj Europi", pročitao je ministar za evropska pitanja Francuske Benjamin Haddad zvaničnu poruku predsjednika Republike Francuske Emmanuela Macrona, na komemoraciji u Srebrenici.
Fejzić: Trideset godina istine, ali pravda je još daleko
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici 2025. godine Hamdija Fejzić kazao je da je prošlo 30 godina, a" kao da je bilo jučer kada je svijet okrenuo leđa Srebrenici i kada je u srcu Evrope organizovano, namjerno i pred očima cijelog svijeta nad jednim narodom počinjen genocid."
"Tačno prije 30 godina civilizacija je pala na ispitu čovječnosti. Stojimo danas ovdje među nišanima naših najmilijih, stojimo na svetoj zemlji, natopljenoj krvlju nevinih ljudi. U tišini koja odzvanja jače od bilo kakvog govora. Stojimo sa bolom, ali i s ponosom. Jer istinu niko nije uspio zakopati. Trideset godina živimo sa istinom o genocidu. Trideset godina slušamo laži, poricanja i poniženja. Ali nismo zaboravili. Nismo pokleknuli i nećemo to uraditi". kazao je Fejzić otvarajući komemorativnu sjednicu u Fabrici akumulatora u Memorijalnom centru Potočari.
Istakao je da su ovdje ubijeni dječaci od "12, 13 i 14 godina i više od 600 maloljetnih žrtava, od ukupno više od 8.000 imena."
"Ubijeni su samo iz jednog razloga, bili su Bošnjaci. Nije to samo genocid, to je generacijski zločin. Pokušaj je to da nestanemo, ali nestali nismo. Danas, 30 godina poslije, u Srebrenici rastu njihova djeca, njihovi unuci", kazao je.
Tvrdi da ta "djeca odrastaju okruženi mržnjom, negiranjem i nepravdom."
"Mi se trudimo da ispunimo našu dužnost da im damo nadu, obrazovanje, sigurnost, dostojanstvo i nadu u bolju budućnost," naglasio je.
Fejzić kaže da Srebrenica nije prošlost, već vječna opomena. Istakao je da je ona mjesto boli, optužnica protiv svijeta koji je gledao i miran bio i šutio.
"Zašto su nas ostavile bez išta, bez pomoći, bez glasa. Svijet je zakazao, šutio i bio saučesnik. I neka znaju da Rezolucija iz 2024. godine ne briše sramotu iz 1995. Mi pozdravljamo usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Za nas je to samo korak, ali nije pravde", istakao je.
Fejzić kaže da će konačna pravda doći "tek kada se svi odgovorni za ovaj strašan zločin kazne i kada laži budu zabranjene, a istina ustavna kategorija."
"S ovog mjesta poručujemo, nikad se umoriti nećemo, nikad nećemo šutjeti, zato neka se čuje i upamti. Negiranje genocida je nastavak genocida. Nastavak onog što je započeto 1995. godine, naša šutnja bila bi izdaja. Naša dužnost je da budemo glas onih koji su ubijeni. Dana 11. jula 2025. godine, pred sjenama nevino ubijenih obećavamo da nikad ih nećemo zaboraviti, nikad ih nećemo izdati. Naše sjećanje je otpor, naša istina je pobjeda, naš glas je presuda", zaključio je Fejzić tokom govora.
Košta: Dužnost svih da se suoče sa istinom
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta poručio je na komemorativnoj sjednici u Fabrici akumulatora u Potočarima “da ni u Evropi ni bilo gdje drugo nema mjesta negiranju genocida, revizionizmu ili veličanju zločinaca”.
Istakao je da negiranje ovakvih strahota truje budućnost te da je dužnost svih da uvaže i suoče se sa istinom u cjelosti. Tvrdi da je to prvi korak kako bi osigurali da se ovakvi zločini nikada više ne ponove.
Subašić: Slušamo laži, gledamo mržnju
Predsjednica Udruženja Majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić podsjetila je na komemorativnoj sjednici u Potočarima da su joj prije 30 godina u Srebrenici ubijena 22 člana uže porodice.
"Među njima su bili moj muž i moj najmlađi sin, kojeg sam najviše na svijetu voljela. Danas vam se obraćam u moje ime, uime hiljada majki čija su djeca ubijena u genocidu u zaštićenoj zoni Srebrenica. S ovoga mjesta želim da zahvalim svim zemljama ambasadorima koji su glasali za Rezoluciju. Oni koji nisu, neka žive u mraku", izjavila je Subašić.
Kazala je da majke zločincima nikada neće oprostiti niti zaboraviti, jer 30 godina je prošlo otkako nose bol u svojim srcima, slušaju laži, gledaju mržnju, veličanje ratnih zločinaca i slušaju kako nisu oni uradili ništa.
Subašić navodi da su svijet i Evropa “tolerisali, pomagali i pljeskali ubijanju Srebreničana, koje su ubijali samo zato što su imali drugo ime i drugo prezime.”
Plenković: I mi tragamo za nestalim osobama
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je danas u Potočarima kako je Srebrenica više od mjesta stradanja i da je simbol opomene, prenosi Anadolu.
Dodao je da u ime Vlade Hrvatske izražava iskrenu sućut i suosjećanje, posebno s obiteljima žrtava, čija je bol nemjerljiva.
"Hrvatska i Bosna i Hercegovina bili su žrtve agresije Miloševićevog režima, a brojni naših gradovi i sela doživjeli su teške zločine, razaranja i žrtve. Tisuće obitelji oplakivali su svoje najmilije. Kao i vi ovdje sada u Srebrenici i mi još uvijek tragamo za 1.744 nestale osobe, a njihova sudbina ostaje otvorena rana našega društva", rekao je hrvatski premijer i dodao:
Rasmussen: Osigurati da se zločini ne ponove
Ministar vanjskih poslova Kraljevine Danske Lars Lokke Rasmussen naglasio je važnost sjećanja ali i zajedničke posvećenosti istini i pravdi.
"Vjerovali smo da se takav zločin više nikada ne može ponoviti, nakon strahota Drugog svjetskog rata, a ipak se desio. U julu 1995. godine svijet je još jednom svjedočio dubinama okrutnosti, koje svjedočanstvo može da ispolji. Danas stojim pred vama da bih odao počast žrtvama i preživjelima genocida u Srebrenici. Životi pun obećanja i nade, brutalno su prekinuti", kazao je.
Kako je naveo, "bol Srebrenice nije ograničena na prošlost, odjekuje u sadašnjosti a čut će se i u budućnosti." Upozorio je da, kao međunarodna zajednica, imaju zajedničku odgovornost očuvati sjećanje na te zločine i osigurati da se takve strahote nikad ne ponove.
Stenergard: Mir je dragocjen
"Trideset godina nakon ovog strašnog genocida jasno nam je da je mir dragocjen i da se nikada ne može uzimati zdravo za gotovo. Mir nije puko odsustvo sukoba, već prisustvo pravde, jednakosti i međusobnog uvažavanja", kazala je ministrica vanjskih poslova Švedske Maria Malmer Stenergard na komemoraciji u Potočarima.
Istakla je da se nastavlja rad na identifikaciji preostalih žrtava.
"Za napredak su ključni odgovornost za priznavanje patnje žrtava i njihovih porodica te podrška preživjelima, iz tog razloga je današnje obilježavanje toliko važno. I zato je Švedska prošle godine bila kosponzor Rezolucije UN-a kojom se ovaj dan obilježava kao Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine", istaknula je Malmer Stenergard.
Marta Kos: Dubok ožiljak
Komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos poručila je u Potočarima da "genocid u Srebrenici ostaje dubok ožiljak u evropskoj istoriji i da podsjeća da su ljudi sposobni da urade nezamislivo, a da mržnja i dehumanizacija mogu dovesti do najtežih zločina."
"Nismo zaboravili i nikada nećemo. Ovdje sam i da podijelim tugu s njihovim voljenima, uključujući i porodice sedam žrtava koje će danas biti ukopane nakon što im je 30 godina bio uskraćen dostojanstven ukop", kazala je Kos i dodala:
"Srebrenica se desila za mog života u državi u kojoj sam rođena, u državi koja danas ne postoji. Podsjeća nas da su ljudi sposobni da urade nezamislivo i da mržnja i dehumanizacija mogu dovesti do najtežih zločina", kazala je Kos.
Naglasila je da je naša dužnost da se sjećamo i "suprotstavimo podjelama i negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca."
Schmidt: Srebrenica i BiH moraju biti mjesto života, nade, boljeg života
"Ovdje smo danas da odamo počat žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici i Potočarima u julu 1995. godine. Odavanje počasti nije samo iskazivanje poštovanja prema nasljeđu žrtava, već i čuvanje dostojanstva žrtava, dostojanstva onih koji su toliko pretrpjeli u svjetlu pokušaja negiranja ili relativizacije genocida ili bilo kojeg drugog ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti," kazao je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, obraćajući se danas na komemoraciji u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari.
Istakao je da preživjelima i porodicama žrtavama odaje počast "zbog njihovih humanosti koja je za primjer svima nama". Podsjetio je i na Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija koja, kako je kazao, predstavlja važan temelj za povjerenje i pomirenje.
"Generalna skupština UN-a je svojom Rezolucijom proglasila 11. juli međunarodnim danom sjećanja obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine. Ovo je važan temelj u izgradnji povjerenja, u principe istine i pravde u Srebrenici i šire. Istovremeno to je i obaveza za nas da radimo sa mlađim naraštajima, govorimo i razgovaramo o onome što se dešavalo, da radimo u pravcu pomirenja", kazao je Schmidt," prenosi Fena.
Smatra kako, rako je, negiranje genocida i mržnja ne smiju imati mjesto u BiH.
"Srebrenica i BiH moraju biti mjesto života, nade, boljeg života," poručio je Schmidt, prenosi Fena.
Brammertz: Istina mora biti glasna koliko i bol
Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove, Serge Brammertz, poručio je na komemoraciji "da je zločin u Srebrenici bio rezultat pažljivo isplaniranog i sistematski provedenog genocida."
Naglasio je da je, prije tri decenije, na prostoru koji je bio proglašen sigurnom zonom, hiljade ljudi prvo progonjeno, zatim zarobljeno i mučeno, a potom brutalno pogubljeno.
"To nije bio samo masakr, to je bio genocid – pokušaj uništenja jednog naroda. I tu istinu moramo jasno i glasno izgovarati", istakao je Brammertz.
Dodao je da počast žrtvama podrazumijeva i odgovornost – "da se zločinci poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića imenuju, ne zaborave i zauvijek pamte kao ono što jesu – ratni zločinci."
Gati Santana: Negiranje zločina samo produbljuje rane
Predsjednica Mehanizma, Graciela Gati Santana, u svom obraćanju izjavila je da "negiranje genocida predstavlja ozbiljnu prepreku pomirenju i istinskom suočavanju s prošlošću."
"Samo kroz prihvatanje sudskih presuda i priznanje istine možemo stvoriti prostor za ozdravljenje. U suprotnom, otvaramo vrata za nove sukobe i dublju bol", poručila je Santana.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora zbog zločina počinjenih u Srebrenici uključujući i genocid.
Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalima, ratni predsjednik Republike Srpske i komandant Vojske Republike Srpske Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica, od dvadeset presuda u Haškom tribunalu, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio je 33 presude za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je sedamnaest, prema presudi tog suda, zbog genocida.
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica. Traga se za još oko 1.000 žrtava.