Od municije do dronova, na ovaj način domaća namjenska industrija pokušava pratiti svjetske trendove. Na prvom međunarodnom sajmu odbrambene industrije predstavljene su domaće bespilotne letjelice. Najveća raspona krila 5,4 metra, nosivosti do 30 kilograma i deklariranog leta do 12 sati.
ADVERTISEMENT
"U protekle dvije godine mi smo razvijali nove proizvode. Prošle godine razvili smo dvije vrste dronova, a ove godine smo razvili novi proizvod, radi se o haubici 5mm M56, koja ima puno veći domet nego ona koju smo prije proizvodili", kaže Besim Belegić, direktor kompanije BNT, Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik.
Za proizvodnju dronova u Bosni i Hercegovini tek nekoliko firmi ima dozvolu, ali primarna proizvodnja, ostat će upravo Novom Travniku.
"Dronovi su budućnost, to ne treba niko da se boji, ja sam to davno govorio. Međutim, kada se spomene dron u Bosni i Hercegovini kao da nešto, vanzemaljac. danas je moderno ratovanje, elektronsko, stara tehnologija se potiskuje", rekao je Zukan Helez, ministar odbrane BiH.
Zbog čega je i potreba za proizvodima namjenske industrije na međunarodnom nivou porasla za više od 100 posto, ocjenjuje direktor grupacije UNIS. Ali su, stanje na terenu i potrebe, i domaće, ali i regionalne kompanije, kaže, dočekale nespremno.
Namjenska industrija (Izvor: Euronews BiH)
"Tako da su izazovi u lancu snabdijevanja, koji je međunarodni o kojem smo svi ovisni. Te aktivnosti se rade na institucionalnom nivou, jer pojedinačne firme, pa tako i u BiH ne mogu da prevaziđu same", smatra Denis Silajdžić, direktor grupacije UNIS.
Stoga, možda i ne čudi podatak da je u prvih šest mjeseci ove godine, Bosna i Hercegovina iz namjenske industrije izvezla 77 miliona maraka manje, u odnosu na isti period prošle godine. Izvozile su se bombe, granate, mine, rakete i drugu municiju.
"Ova industrija je vrlo ciklična i ona se dešava vrlo često u oscilacijama pa gotovo svake četiri godine zbog dešavanja u svijetu i mislim da ovi podaci o padu izvoza, ako postoje, ne bi trebali da zasjene tri godine snažnog rada i uduplanog prihoda sa 270 na 554 miliona KM", izjavio je Vedran Lakić, ministar energetike, industrije i rudarstva FBiH.
Na osnovu čega se najavljuje gradnja novih fabrika i otvaranje radnih mjesta, prvo u Bihaću i Tuzli. S obzirom na veću vrijednost elektronike, senzora, softvera, robotike i bespilotnih sistema, otvorio se i prostor za međunarodna partnerstva. Posebno s Turskom.
"Bosna i Hercegovina i Balkan ima veliki značaj za ASELSAN. Vidimo snažan potencijal za dublju saradnju s institucijama i kompanijama u regiji, naročito na poljima gdje se tehnologije, lokalne mogućnosti i partnerstva u toj industriji mogu nadopunjavati", smatra Zekerijah Šahin, zamjenik generalnog direktora turske kompanije ASELSAN.
Pad izvoza u prvom polugodištu tako ostaje tek jedan dio slike domaće namjenske industrije. Hoće li nova tržišta i međunarodna partnerstva taj zaokret pretvoriti u održiv rast, pokazat će potencijalno nove investicije i novi izvozni rezultati.