Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković poručio je da su u proceduri dva važna zakona koje je podnio Pokret na čijem je čelu, a to su zakon o igrama na sreću i zakon o stvarnim pravima.
ADVERTISEMENT
"Ja sam ponosan da se zakon o igrama na sreću nalazi u vidu nacrta u Skupštini. Ambicija naša je da ukinemo zlo koje se zove kocka. Igre na sreću su utrostručile svoje prihode i promete. Najmlađi zavisnik od kocke je dijete od 16 godina. Predlažemo da se kladionice ukinu u blizini od 500 metara od škole", kaže Stanivuković.
On je dodao da se želi ograničiti i online klađenje.
"Insistiraćemo na ovom zakonu, kazne treba utrostručiti ako se u kladionici zatekne dijete. Želimo zaustaviti reklamiranje kladionica na televizijama. Mi ćemo predložiti i da mlađi od 17 godina ne mogu koristiti društvene mreže", dodaje Stanivuković.
Bihać kao primjer: Takse "stavile" katanac na 12 kladionica
Odluka Grada Bihaća o taksama za kladionice urodila je plodom, pa je 12 kladionica napustilo grad u Krajini.
Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća, javno se pohvalio presudom.
"Kada smo donosili Odluku o izmjenama i dopunama komunalnih taksi, bili smo svjesni da ulazimo u 'osinje gnijezdo'. Ta odluka značila je da će priređivači igara na sreću, koji godinama ostvaruju milionske prihode u Bihaću, konačno morati preuzeti svoj dio obaveza prema Gradu. Danas, nakon pravosnažne i konačne sudske presude, mogu reći da smo uspjeli — ne samo formalno, nego i suštinski", naveo je on i dodao:
"Bihać se izborio za ono što mu pripada. U našem gradu sada posluje 12 kladionica manje. Neke su se povukle same, a neke su pokušale osporiti našu odluku žalbama i tužbama, ali su sve redom izgubile. To je nepobitna činjenica. Rekao sam, i ponavljam: ko želi poslovati u ovom gradu, mora poštovati pravila ove zajednice. Ako se ovdje zarađuje, onda se ovdje mora i vraćati. Primjera radi, samo jedna od tih firmi duguje Gradu gotovo milion maraka za 2024. i 2025. godinu — i taj ćemo novac naplatiti i vratiti građanima kroz projekte, jer njima pripada", izjavio je gradonačelnik Sedić.
Kazao je još i da ne smatra da je borba bila obračun s kladionicama kao takvima.
"Ovo je bio obračun s nepravdom. Neprihvatljivo je da lokalna zajednica, koja trpi najveći teret, od milionskih prometa dobija tek mrvice. Uvjeren sam da odluka o komunalnim taksama nije bila nikakav hir, nego pitanje dostojanstva. Zbog toga sam ponosan što smo pokazali da niko nije iznad zakona, sistema i države, te da je moguće suočiti se s industrijom koja je godinama izbjegavala odgovornost, i to na zakonit, pošten i odgovoran način, u interesu građana. Ova presuda i sve što je iz nje proizašlo, uključujući i to da u Bihaću danas posluje 12 kladionica manje, nisu samo sudski dokument. To je jasna granica. Crta između onoga što je bilo i onoga što više neće moći biti. Neka ovo bude početak vremena u kojem se pravila poštuju", zaključio je Sedić.
Banjaluka kreće i u "obračun" sa društvenim mrežama.
Kako je najavio Stanivuković, u NSRS će predložiti da mlađi od 17 godina ne mogu koristiti društvene mreže.
Djeca širom Australije probudila su se ove srijede bez pristupa svojim nalozima na društvenim mrežama.
Država je uvela prvu sveobuhvatnu zabranu te vrste u svijetu, s ciljem da zaštiti maloljetnike mlađe od 16 godina od zavisničkih algoritama, predatorskih odraslih i digitalnog nasilja.
Nijedna druga zemlja nije povukla tako širok potez, pa se pažnja zakonodavaca iz cijelog svijeta sada usmjerava na Australiju i njen eksperiment.
Koje mreže su zabranjene?
Zabranjeno je korišćenje ukupno 10 platformi:
Instagram, Facebook, Threads, Snapchat, YouTube, TikTok, Kick, Reddit, Twitch i X.
Sve ove kompanije su poručile da će poštovati zakon i koristiti tehnologiju za provjeru godina kako bi identifikovale i suspendovale naloge djece mlađe od 16 godina — ali i da ne vjeruju da će ovo zaista povećati bezbjednost djece.
“Ponosan dan za Australiju”
Premijer Anthony Albanese izjavio je da je ovo velika pobjeda roditelja:
"Ovo je dan kada australijske porodice preuzimaju moć od velikih tehnoloških kompanija. Oni potvrđuju pravo djece da budu djeca i pravo roditelja na veću sigurnost", rekao je Albanese, uz priznanje da „ovo neće biti jednostavno“.
Po zakonu, platforme moraju dokazati da su preduzele „razumne korake“ da deaktiviraju postojeće naloge mlađih od 16 godina i spriječe otvaranje novih — u suprotnom mogu dobiti kaznu i do 49,5 miliona australijskih dolara (oko 32 miliona američkih dolara).
Djeca i roditelji koji zaobiđu zabranu neće snositi nikakve posljedice.
Kako će platforme sprovoditi zabranu?
Snapchat
Nalozi će biti suspendovani na tri godine, odnosno do trenutka kada dijete napuni 16 godina.
YouTube
Korisnici će biti automatski odjavljeni 10. decembra. Kanali djece više neće biti vidljivi, ali će podaci biti sačuvani za kasniju reaktivaciju. Djeca će moći da gledaju YouTube bez prijave.
TikTok
Svi nalozi mlađih od 16 godina biće deaktivirani 10. decembra. Nije bitno na čije ime je nalog registrovan — tehnologija za procjenu godina određuje koliko korisnik zaista ima godina. Sadržaj koji su djeca ranije objavljivala biće sakriven.
Twitch
Djeca neće moći da otvaraju nove naloge od 10. decembra, ali postojeći nalozi će biti deaktivirani tek 9. januara 2026.
Meta (Instagram, Facebook, Threads)
Uklanjanje naloga počelo je 4. decembra. Korisnici su mogli da preuzmu svoje podatke, a sve će im čekati za reaktivaciju nakon 16. rođendana.
Suspendovaće naloge mlađih od 16 godina i spriječiti otvaranje novih.
X (bivši Twitter)
Kompanija nije odgovorila kako će sprovesti zabranu, ali žestoko se protivi zakonu, tvrdeći da krši slobodu govora.
Kick
Nije dao nikakav komentar.
Ko nije obuhvaćen zabranom?
Sljedeće platforme su izuzete — za sada:
Discord, GitHub, Google Classroom, LEGO Play, Messenger, Pinterest, Roblox, Steam i Steam Chat, WhatsApp i YouTube Kids.
Najviše čuđenja izaziva izostavljanje Robloxa, nakon više izvještaja o predatorima koji ciljaju djecu u igricama. Vlasti kažu da je Roblox obećao nove bezbjednosne mjere, poput obavezne provjere godina za korišćenje chata i ograničavanja komunikacije na vršnjake sličnog uzrasta.
Kako se provjerava uzrast?
Platforme već imaju datume rođenja koje su korisnici unijeli, ali sada moraju aktivno provjeravati godine.
Provjera se vrši putem:
video selfija (najpopularnija metoda),
e-mail adrese,
zvaničnih dokumenata.
Kompanija Yoti, jedan od glavnih provajdera ovih tehnologija, kaže da algoritam koristi tačke na licu da procijeni da li korisnik ima manje ili više od 16 godina — bez pohranjivanja biometrijskih podataka.
Kako djeca reaguju?
Mnogi pokušavaju da pronađu alternativne aplikacije koje još nisu zabranjene.
Platforma Yope tvrdi da je dobila 100.000 novih australijskih korisnika, dok se Lemon8, sestrinska platforma TikToka, takođe dijeli među tinejdžerima.
Obje platforme su već upozorene da bi mogle biti dodate na listu zabranjenih.
Kritičari upozoravaju da će djeca vjerovatno migrirati u još manje regulisane digitalne prostore, gdje su rizici veći nego na velikim platformama.
Šta će se pratiti u narednom periodu?
Jedan od ciljeva zabrane je da djeca manje vremena provode na internetu i više u „stvarnom svijetu“.
Vlasti planiraju da prate:
da li djeca više spavaju,
da li provode manje vremena online,
da li uzimaju manje antidepresiva,
da li više čitaju,
da li se više bave sportom.
Istovremeno, pratiće se i neželjeni efekti:
"Da li djeca idu u mračnije dijelove interneta – i s kakvim posljedicama?“ rekla je komesarka za e-bezbjednost Julie Inman Grant.
U tom procesu će učestvovati tim od šest eksperata sa Stanforda, a cijeli program nadgledaće nezavisna akademska grupa iz SAD, Velike Britanije i Australije.
Stanford je saopštio da će njihovi nalazi biti javni i dostupni svim državama koje razmatraju slične mjere.