ADVERTISEMENT

U skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavci na otvorenom tržištu rada, uključujući državne organe, javne ustanove i javna preduzeća, dužni su zaposliti najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 zaposlenih. Ukoliko tu obavezu ne ispune, obavezni su mjesečno uplaćivati Fondu poseban doprinos u iznosu od 25% prosječne plaće u Federaciji BiH za svaku osobu koju su bili obavezni zaposliti.

"Zapošljavanjem osobe sa bilo kojim procentom invaliditeta na svakog 16. zaposlenika, poslodavci na godišnjem nivou uštede cca 4.800,00 KM, prema prosječnoj plaći iz 2025. godine. Sredstva prikupljena po ovom osnovu vraćaju se kroz poticaje za zapošljavanje i samozapošljavanje, profesionalnu rehabilitaciju, prilagodbu radnih mjesta i kontinuiranu podršku zaposlenim osobama s invaliditetom. Poslodavci koji ne podliježu obavezi iz člana 18, ali imaju mogućnost zaposliti osobe s invaliditetom, ostvaruju pravo na zakonom propisane stimulacije i povlastice, uz obavezu mjesečne uplate 0,5% od ukupnog iznosa bruto plaća, osim ako zapošljavaju osobe s invaliditetom u skladu sa zakonom", pojasnili su.

Primjeri iz prakse

Pozitivna iskustva iz prakse potvrđuju da inkluzija donosi mjerljive rezultate.

Marija Lučić, direktorica JU Starački dom Tomislavgrad, priča da se osoba koja je bila zaposlena, naravno, socijalizirala, puno je pomogla i u okruženju doma i u svom radu u domu, znači puno posla je obavljeno u domeni onoj koju je ona mogla izvršiti.

Upravo takvi primjeri sa terena dodatno naglašavaju značaj sistemskog pristupa i dosljedne primjene zakonskog okvira, na što ukazuje i rukovodstvo Fonda.

Direktor Fonda Ahmet Baljić naglašava potrebu za dosljednom primjenom zakona.

"Za Fond je izuzetno važno da što prije bude usvojen zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Prevashodno zbog razloga da još uvijek imamo nemali broj poslodavaca koji ne poštuju relevantne zakonske obaveze, ne zapošljavaju adekvatan broj osoba s invaliditetom, a pritom i ne uplaćuju posebne doprinose", kaže Baljić.

Dodaje da Fond sve mjere i aktivnosti realizuje pretežno iz sredstava prikupljenih po osnovu posebnih doprinosa, te upozorava da bi bez adekvatnog zakonskog rješenja mogli biti ugroženi postojeći programi podrške.

Privatni sektor

S druge strane, iskustva iz privatnog sektora pokazuju da inkluzija nije samo regulatorna obaveza, već i razvojna strategija.

Na značaj univerzalnog pristupa ukazuje i Vedad Vajzović, predsjednik centra „ProReha“ i direktor „Greens“ d.o.o.

"Kompanija je od početka prilagodila sam proces proizvodnje za osobe sa invaliditetom, jer nam je to u principu bio i cilj, da pokažemo da svako radno mjesto može biti inkluzivno, da svako radno mjesto može biti mjesto za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, tako da sve što radimo, radimo po principu univerzalnog dizajna, da je prilagođeno osobama sa invaliditetom, a i svakom drugom bez invaliditeta koji ima određene poteškoće u samom radnom procesu", istakao je Vajzović.

Takav pristup potvrđuje i širu društvenu dimenziju ove teme, o kojoj govori Mirza Ustamujić, direktor Energoinvest d.d. Sarajevo, ističući da inkluzija nadilazi poslovne okvire i postaje pitanje kolektivne odgovornosti.

Efikasnost sistema

Podaci potvrđuju efikasnost sistema: 8.079 dodijeljenih poticaja, 1.432 osobe obuhvaćene rehabilitacijskim programima, 7.331 finansiran ili sufinansiran program te 3.787 zaposlenih osoba s invaliditetom koje ostvaruju kontinuiranu novčanu podršku.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom tako se potvrđuje kao model koji istovremeno jača poslovne performanse, reputaciju i društvenu odgovornost, ali prije svega osigurava pravo na rad i dostojanstvo onima kojima je podrška najpotrebnija.