Svaki treći uzorak sladoleda kontrolisan u 22 ugostiteljska objekta u Sarajevu kontaminiran je bakterijama i nije bezbjedan za konzumaciju. Potvrdile su to kontrole kantonalne inspekcije. Visoke temperature pogoduju razvoju bakterija, a stručnjaci upozoravaju da posljedice po zdravlje mogu biti ozbiljne, posebno kod starijih i djece.
ADVERTISEMENT
Na visokim ljetnim temperaturama, sladoled je mnogima prvo osvježenje. U kornetu, čašici ili na štapiću, omiljena je poslastica svih generacija, posebno najmlađih. Koliko ga često kupuju i razmišlja li se o njegovoj ispravnosti, pitali smo građane.
"U prosjeku dva puta sedmično, s tim da djeca hoće svaki dan i dva komada dnevno. Gledamo da jedemo ili upakovane sladolede ili sa provjerenih mjesta", kažu građani Sarajeva.
Na pitanje koliko vode računa o ispravnosti, odgovaraju:
"Što se tiče te ispravnosti, jedino kad ga probam po tome mogu zaključiti da li je ispravan", dodaju.
Posljednje kontrole u Sarajevu pokazale su da razloga za oprez ipak ima.
Tokom maja, inspektori su u 22 ugostiteljska objekta uzeli ukupno 155 briseva sa opreme, ruku i odjeće zaposlenih i 65 uzoraka sladoleda.
Rezultati su pokazali da svaki treći kontrolisani sladoled sadrži visok nivo enterobakterija, a da je na 33 različite površine utvrđen prekomjeran nivo ove i aerobno mezofilne bakterije.
Na osnovu dobijenih rezultata ukupno je izdato 29 rješenja o otklanjanju nedostataka, od toga šest rješenja o privremenoj zabrani proizvodnje i prometa sladoleda. Na osnovu utvrđenih nepravilnosti kod subjekata u poslovanju s hranom postupajući inspektori su djelovali i izdavanjem 13 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 41.280,00 KM.
"Ukoliko se nađu aerobne mezofilne bakterije radi se kontaminaciji u kvarenju hrane i takva hrana se smatra higijenski neispravnom i ne smije se korsitii u ishrani. Enterobakterije - crijevne bakterije, indikator je fekalno onečišćenje, u oba slučaja se radi u lošoj higijeni - u pranju ruku opreme, održavanje higijenskog procesa od početka do kraja porizvodnje", kaže Sanin Tanković, direktor Agencije za bezbjednost hrane BiH.
U sarajevskoj Hitnoj pomoći kažu da slučajeve trovanja sladoledom ovih dana nisu imali, ali da se u ljetnom periodu često dešavaju.
"Osim proliva, povraćanja, bolova u stomaku možemo očekivati da se jave i simptomi infektivnog sindroma i to najčešće kod stariih bolesnika i mala djeca i trudnice. Najčešće se javlja visoka temperatura, groznica, bolovi u zglobovima mičićima, poremećaj sna, apetita, a u najtežim slučajevima javljaju se simptomi teške dehidracije", ističe Rijada Blažević, specijalista Urgentne medicine.
Koliko će posljedice biti ozbiljne zavisi od vrste i količine bakterije u proizvodu, ali i imuniteta osobe koja kontaminirani sladoled konzumira. Prepoznati neispravan sladoled je, poručuju iz Agencije za bezbjednost hrane, teško na prvu, ali ipak, postoje znaci.
"Ako se radi o fabričkom sladoledu, treba obratiti pažnju na rok trajanja, drugo, vi po koezistenciji možete vidjeti da li se otopio. Što se tiče sladoleda onog na otvorenom što kupujemo, tu je teško procijeniti, možda samo neki parametar, ako boja nije ujednačena, ako zrnasta struktura nije kremasta, to nas može značiti da se radi o proizvodu lošijeg kvaliteta", dodaje Tanković.