Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija mogao bi zatražiti pravno mišljenje o tome da li je imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u skladu sa Dejtonskim sporazumom i praksom Savjeta bezbjednosti, piše Security Council Report (SCR).
ADVERTISEMENT
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) održaće polugodišnju debatu o situaciji u BiH 6. maja u Njujorku, najavljeno je iz UN. Članicama SB UN trebalo bi da se obrate predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i Christian Schmidt o čijem imenovanju za visokog predstavnika postoje različita mišljenja u Bosni i Hercegovini, ali i među stalnim članicama Savjeta bezbjednosti.
Security Council Report, specijalizovana publikacija koja detaljno prati aktivnosti Savjeta bezbjednosti, u redovnom mjesečnom izvještaju (najavi) o sjednicama piše da je uloga OHR-a ključni problem oko kojeg postoje podjele u SB UN, kada je riječ o BiH.
Podsjećaju da je tokom posljednje debate, u novembru 2024, Kina izrazila zabrinutost zbog imenovanja Schmidta na poziciju visokog predstavnika tvrdeći i da je on „često koristio bonska ovlašćenja da izmijeni zakone Bosne i Hercegovine, što je dovelo do tenzija i podjela unutar zemlje“. Dodaju da Rusija dijeli slično mišljenje o Schmidtovim akcijama i ne odustaje od toga da dovede u pitanje njegov legitimitet i mandat, tražeći da OHR bude zatvoren.
Zapadne zemlje članice SB UN uključujući Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države protive se određivanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a upućujući na Agendu 5+2, koja predstavlja skup od pet ciljeva i dva uslova koje je utvrdio PIC koji moraju biti ispunjeni prije zatvaranja OHR-a, piše SCR.
Najavljuju da jedna opcija koju bi Savjet mogao da razmotri jeste da zatraži od podsekretara za pravna pitanja i pravnog savjetnika UN, Elinor Jane Britt Hammarskjöld, da da pravno mišljenje o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i o tome da li je odluka Upravnog odbora PIC-a od 27. maja 2021. godine (kada je imenovan Schmidt) u skladu sa tim propisima.
SCR napominje da bi za davanje takvog mišljenja Savjet bezbjednosti trebalo da analizira vlastitu evidenciju o postupanju tokom ranijih imenovanja.
"Uobičajeno uz (formulaciju) 'dočekujući i slažući se' kroz rezolucije (od rezolucije 1031 iz 1995. do rezolucije 1869 iz 2009), ali u jednom slučaju, 2006. godine, predsjedničkim (predsjednik SB UN) pismom koje je podržalo imenovanje Christiana Schwarz-Schillinga (S/2006/61)," piše u izvještaju.
SB UN bi na osnovu toga mogao procijeniti da li je za imenovanje visokog predstavnika potrebna saglasnost Savjeta bezbjednosti, jednoglasnost u Upravnom odboru PIC-a ili saglasnost strana u BiH.
"Pružajući autoritativnu pravnu osnovu, zahtjev bi mogao pružiti zajedničku referentnu tačku za buduće diskusije Savjeta bezbjednosti o OHR-u," ističe Security Council Report.
Podsjećaju da već postoji ovakav presedan kada je na zahtjev SB UN, tadašnji pravni savjetnik Hans Corell 29. januara 2002. sačinio pravno mišljenje o marokanskim ugovorima o mineralnim resursima u Zapadnoj Sahari.
Postoji i druga opcija, podsjeća SCR, a to je da SB UN zatraži od Međunarodnog suda pravde da da savjetodavno mišljenje o procedurama i modalitetima za imenovanje visokih predstavnika BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Na inicijativu Slovenije, članice Savjeta bezbjednosti su 29. marta usvojile izjavu za medije u kojoj pozivaju na politički dijalog, te potvrđuju važnost poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnih zakona Bosne i Hercegovine.
Članovi Savjeta bezbjednosti pozvali su oba entiteta, tri konstitutivna naroda i Ostale, te sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se pridržavaju odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine te da se uključe u iskren, otvoren i konstruktivan dijalog u cilju očuvanja jedinstva i političke stabilnosti zemlje.