ADVERTISEMENT

Euronews: Kako Rusija procjenjuje trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, šta smatrate zapravo najvećim izazovom za stabilnost u ovom trenutku?

Kalabuhov: Mi mislimo da je najveći izazov za stabilnost u Bosni i Hercegovini djelovanje nelegitimnog visokog predstavnika zato što, kako mi uvijek govorimo, i to je duga historija – ja sam došao u Bosnu i Hercegovinu upravo u onaj period kada je bio još gospodin Inzko, i onda je počela historija sa gospodinom Schmidtom.

Mi smo tada rekli da će to biti uzrok nestabilnosti u Bosni i Hercegovini, zato što upravo taj fakat da gospodin Schmidt nema legitimnost i djeluje kao protektor, lord protektor u Bosni i Hercegovini, mislim da izaziva neku nesigurnost kod predstavnika konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. Zbog toga, zbog ovih dešavanja, ja mislim da je to najveća prijetnja sigurnosti i najveći izazov za današnju situaciju u Bosni i Hercegovini.

Euronews: Da li se Rusija upliće i kako komentarišete uopšte ocjene o ruskom malignom uticaju ovdje?

Kalabuhov: Znate, ja to možda i kao šalu komentarišem, zato što evo, vidim već puno godina, čak ako uzmemo još period Hladnog rata – pa za sve je bio kriv Sovjetski Savez, za sve je kriva Rusija. Ja to vidim kao neki izlaz nekih političara koji ne mogu, recimo, realizirati svoju konstruktivnu politiku, i oni u tome krive, navodno, neki ruski maligni uticaj. Pa čak ne vide i maligni uticaj koji dolazi, recimo, od strane Zapada, koji je bio od strane SAD. Tako da je to najlakši izlaz za neku vrstu nekompetentnosti i neprofesionalizma.

Euronews: Kako reagujete na optužbe da Rusija podržava separatističke tendencije u Republici Srpskoj?

Kalabuhov: Znate, to je ova situacija. Mi smo već rekli o generalnoj slici stanja. Ovdje, ja mislim, neki kažu da je tu nešto oštro, da ima tenzija – ja mislim da svaka država ima svoju političku tradiciju, kulturu. I ono što se sada dešava, ja posebno, budući da sam u BiH od, recimo, sredine 90-ih godina, ne vidim baš puno nekih izazova. To je njihova politička kultura, to je kultura, recimo, subjektivna političara, i sve što se dešava – to su njihove priče.

Imamo generalno nekoliko stavova – od jedne strane se govori od nekih političara i analitičara o centralizaciji BiH, unitarizmu BiH, drugi govore neku priču o položaju Hrvata, čak do te mjere koja već negdje graniči sa pričom o trećem entitetu. Pa i tu je vrsta priče o navodnom separatizmu ili secesiji Republike Srpske. Ja to doživljavam kao, recimo, neki okvir koji mora biti predmet pregovora, zato što nema, po mom mišljenju, otvorene priče o separatizmu.

Priča je pokušaj pronalaska načina suživota ovdje u BiH, da se nađe neki algoritam – a ako je to vrlo teško, to je kao neka opcija da pokušamo nešto drugo, samo da bude ovdje mir i stabilnost. To nije priča o separatizmu Republike Srpske, to je neka vrsta političke retorike i kombinatorike koja mora biti uzeta u obzir od onih koji žele skratiti, recimo, kompetencije Republike Srpske.

Euronews: Kako opisujete uopšte saradnju između Rusije i Republike Srpske, s obzirom na izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o bliskim vezama sa Moskvom?

Kalabuhov: Da, mi mislimo da, ja bih rekao, čak i u nekim segmentima – ili generalno – imamo mi strateške odnose sa Republikom Srpskom. Oni se baziraju na nekim stvarima koje su jedinstvene za Rusiju – recimo, odnos prema Republici Srpskoj, odnos prema međunarodnom pravu, na neka pitanja historije, posebno sada oko Dana pobjede, kao i na pitanja humanitarnih veza i druga.

Ja mislim da je onaj indikator pokazatelj da je bilo više sastanaka i razgovora predsjednika Putina i predsjednika Republike Srpske Dodika, i tamo uvijek ima neka substanca koja ide u korist, recimo, odnosima između ruskih predstavnika i predstavnika Republike Srpske, u korist Bosne i Hercegovine, recimo po energetskim pitanjima.

Euronews: A da li Rusija gospodina Dodika zapravo vidi kao ključnog partnera ili su joj važniji odnosi sa entitetima? Zapravo, kako balansirate odnose između Sarajeva i Banje Luke?

Kalabuhov: Znate, Rusija je svjedo-garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i mi uvijek tražimo, s jedne strane, da svi problemi ovdje u Bosni i Hercegovini budu rješavani u dijalogu entiteta i konstitutivnih naroda, i to će doprinijeti stabilizaciji odnosa. Mi razvijamo odnose, naravno, sa svima koji to žele.

Sada, u smislu današnje geopolitičke situacije, naravno, većina naše saradnje je sa Republikom Srpskom u različitim segmentima. Pa mi bismo željeli i više toga. Recimo, kad sam došao kao ambasador ovdje, ja sam pokušavao da uspostavim dobre odnose, recimo, s predstavnicima bošnjačkog naroda. Ima takva organizacija "Rusija i islamski svijet", i bilo je predstavnika Bosne i Hercegovine.

Naravno, mi bismo željeli da razvijemo pragmatične odnose i s hrvatskim narodom, s obzirom da može biti nekih industrijskih stvari u trgovini itd. Mi smo otvoreni za svaku vrstu saradnje. I žao mi je da neki političari ovdje ne koriste te mogućnosti, zato što Rusija i Bosna i Hercegovina imaju duboke istorijske veze i to je jedna platforma za dobru saradnju, čak i ne obraćajući pažnju na neke naše nesuglasice po nekim aktuelnim političkim pitanjima.

Euronews: Kako uopšte ocjenjujete rad političara u Bosni i Hercegovini? Da li postoji dovoljno dijaloga između svih strana?

Kalabuhov: Znate, tu je vrlo interesantna situacija, zato što, s jedne strane, recimo, na zvaničnom nivou možda postoji neka konfrontacija. Ali ja znam da ipak međusobna komunikacija postoji, pri tome između političara različitih političkih opcija itd. I ovdje je vrlo interesantna slika tog komuniciranja. Ja mislim da upravo to što ima... naravno, možda ima mladih političara koji su malo radikalniji, a po mom mišljenju, oni političari stare škole, stare generacije, oni imaju još neke zajedničke stvari koje ih ujedinjuju. Tu postoji mogućnost, po mom mišljenju, onog razgovora, zainteresovanog razgovora. Jedina stvar koju bismo mi željeli da ne bude, to je neko vanjsko prisustvo, vanjsko insistiranje u kom smjeru mora ići taj dijalog.

Cijeli intervju pogledajte u videu na početku teksta ili na ovom linku.