ADVERTISEMENT

Euronews: BiH je u najvećoj političkoj krizi od Dejtona. To je ocjena koju čitamo i slušamo već mjesecima sa različitih strana. Međutim, ima ocjena i kako je ovo bezbjednosna kriza. Kakvo je vaše mišljenje?

Ćosić: Mislim da nije bezbjednosna ni na koji način i smatram da smo svi dovoljno zreli i pametni da poučeni onim iskustvima koja su bila tragična prije 30 godina, ne možemo dozvoliti ni na koji način da mir u bilo kojem dijelu zemlje, pa čak izolovan incident, bude ugrožen. Prema tome, mir nema alternativu i bezbjednost ovdje ne može da se pominje s aspekta neke vrste krize.

Kad je u pitanju politička kriza, jasno je da ona postoji. Jasno je da se najvećim dijelom odražava na funkcionisanje zajedničkog nivoa vlasti. Međutim, jasno je barem kad smo u pitanju mi iz Republike Srpske koji predstavljamo vlast, jasno je ko je uzročnik krize: međunarodni faktor. Sve ono što se desilo u prethodnom periodu, što je inicirano odlukama tzv. visokog predstavnika, dovelo je da svega ovoga danas.

Euronews: Bili ste na sastanku u Istočnom Sarajevu sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom kada su inspektori Sipe pokušali, kako je zvanično saopšteno, da izvrše nalog suda BiH. Vidjeli smo kako je sve to završilo. Kako vi gledate na tu situaciju?

Ćosić: Nemoguće je to uraditi. Imate jasne zakone Republike Srpske, a između ostalog imate i činjenicu da su to predsjednik Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine i predsjednik Vlade, radi se o štićenim ličnostima. Ličnosti koje po zakonu moraju da budu štićene od strane pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Meni je žao što smo mi došli uopšte u situaciju da neko na taj način pokušava da liši slobode najviše zvaničnike Republike Srpske.

Imali smo mi u prošlost situacija kada su zvaničnici i jednog i drugog entiteta odgovarali pred Tužilaštvom i Sudom BiH. Ali je to bilo na osnovu onih članova krivičnog zakona koji su bili uneseni u pravosudni sistem BiH na jedan odgovarajući i jasno propisan način. Sve ono što se dešava sada, što je rezultat intervencija spoljnog faktora, jednostavno ne može biti primijenjeno. Ja mislim, da se ovo desi sa nekim političarima iz Federacije BiH, trebalo bi se isto ponašati.

Euronews: Prema zakonu koje je osvojila NSRS, kada govorimo o Sipi, ona je jedna od institucija čije je djelovanje zabranjeno na području Republike Srpske. Ustavni sud BiH je potom donio odluku, odnosno privremenu mjeru. Sjedište Sipe je i dalje u Istočnom Sarajevu. Kakva su bila vaša razmišljanja kada je ovaj zakon usvojen?

Ćosić: Za Republiku Srpsku, sve do momenta do kad nisu donesene posljednje odluke, Sipa kao Državna agencije za istrage i zaštitu, nikada nije ni bila sporna. Na kraju krajeva, njeno sjedište je bilo u Istočnom Sarajevu i danas je u Istočnom Sarajevu i mi smo se tu uvijek trudili da budemo dobri domaćini. Međutim, onog momenta kada se SIPA pretvorila u neku agenciju koja je potpuno izolovana i otuđena od onog normalnog sistema, onda to postaje problem i onda dolazi do toga da NSRS donosi zakone, Ustavni sud BiH osporava, ali opet imate situaciju da mi imamo i neriješeno pitanje kada je u pitanju Ustavni sud. Ne možemo dozvoliti da bilo koja institucija u ovoj zemlji bude institucija u rukama nekog ko želi da je koristi za neku vrstu političke osvete samo zato što to nije po njegovoj volji.

Da prevedem, ne možete koristi Tužilaštvo i Sud BiH kao mehanizme kažnjavanja. Jednostavno, kad pogledate sve to što se danas radi, ne možete doći u situaciju da tužilaštvo tako lako donesi mjeru bez ikakvih pred istražnih radnji, bez ičega, tužilaštvo dođe u situaciju da kaže: “30 dana pritvora predsjedniku, predsjedniku skupštine i predsjedniku vlade.” I onda kaže hajde da iskoristimo Državnu agenciju za istrage i zaštitu i te ljude privedemo. Nije moguće.

Euronews: A kako vidite izlaze iz ove krize?

Ćosić: Ja jednostavno mislim da će domaći akteri, kad tad - evo ne moraju to biti predstavnici SNSD-a - kad tad će morati sjesti za sto i sve ono što je nametnuto to će se morati poništiti. Apsolutno, Republika Srpska koja nije nikakva prijetnja niti Sipi, niti Tužilaštvu, niti Sudu BiH, ali u domenu onoga kada implementiraju stvari koje zajednički dogovorimo. Kada implementiraju stvari koje se nametnu kako bi se disciplinovalo i kažnjavalo legalno i legitimno izabrano rukovodstvo Republike Srpske, šta onda drugo preostaje nego da NSRS kao najviši zakonodavni organ donese zakone kojima se poništavaju takve stvari.

Da se radilo o zakonima koji su donijeli poslanici Predstavničkog doma i Doma naroda zajednički, normalno je da ne bi niko osporavao jer su to zakoni koji su donijeli predstavnici sva tri naroda koji su izabrani.

Euronews: Evo rekli ste da domaći političari treba da razgovaraju. Ko treba da razgovara? Vidjeli smo da “trojka” neće više da pregovara sa predsjednikom Republike Srpske, odnosno sa SNSD-om i Miloradom Dodikom. Ko će onda razgovarati?

Ćosić: Dobro, to je njihov jasan i potpuno normalan politički stav. Predsjednik Dodik je više puta ponavljao da je otvoren i spreman za dijalog sa svim političkim faktorima u BiH. Ukoliko oni smatraju da kroz ustavne i zakonske odredbe svih zakona u BiH koji se tiču funkcionisanja Savjeta ministara, Predstavničkog doma, Doma naroda i implementacije zakona, ukoliko smatraju da mogu da nađu partnere i da kroz zakonom definisana pravila donesu određene odluke - mi ne bježimo od toga. Nije to nama sporno. Samo što mislim da kad pričaju o tome kako zemlja treba da ide naprijed, onda se to radi sa ljudima koji su dobili povjerenje ovog naroda. Bar u ovom izbornom ciklusu, kad je u pitanju Republika Srpska, to je predsjednik Dodik, SNSD i svi mi koji predstavljamo vlast RS u ogromnom procentu.

Ako misle da će im onaj daleko manji broj političkih partija koji su opozicija u Republici Srpskoj donijeti mogućnost da otkoče ovu krizu, da donesu određene odluke, neka učestvuju. Samo što mi nikad nećemo dozvoliti da se, barem kad je u pitanju područje Republike Srpske, donose odluke koje idu na štetu Republike Srpske i koje idu protiv zakona i Ustava Republike Srpske, ali i zakona i ustava Bosne i Hercegovine.

Evo, pokušavali su i pokušavaju razgovarati sa opozicijom iz RS. Pa ja mislim da ta “trojka” iz Republike Srpske između sebe ne može da se dogovori. A kako onda da se dogovori sa... A čini mi se da, boga mi, ni “trojka” iz Federacije ne može ni između sebe da se dogovori tako lako.

Euronews: Hajdemo malo na lokalne teme. Vodite grad Istočno Sarajevo. Može li se ova politička kriza koja je na nivou države prenijeti na lokalni nivo, tu mislim na investicije, atmosferu...?

Ćosić: Vidite, definitivno da na jedan indirektan način da se ona na neki način osjeti i na lokalnom nivou i na nivou entiteta, na nivou kantona. Jedan značajan period vremena su ljudi, narod, stanovništvo, bili u strahu od mogućnosti povezivanja političke i bezbjednosne krize. Mislim da smo taj dio prevazišli. Mislim da su ljudi shvatili da je ovo ipak politička borba koja će se jednog dana okončati. Samo je potpuno nejasno zašto, ako želite dobro jednoj zemlji - evo pitali ste me za “trojku” - ako želite dobro jednoj zemlji i svjesni ste da su poluge vlast i poluge upravljanja, za jedan dio te zemlje koji se zove Republike Srpska u rukama vlast koja ima povjerenje ljudi, zašto vi izbjegavate da pričate sa njima? Zašto? Zato što je neki međunarodno nepriznati predstavnik donio neki zakoni koji vi na silu hoćete da primjenjujete.

Naravno da se i u oblasti ekonomije to primijeti, kada je u pitanju investicioni potencijal, kako domaćih privrednika ali tako i stranih.

Ja mislim da će ovoj zemlji biti dobro onda kada shvatimo da smo svi na istoj strani. Kada shvatimo da smo Srbi, Bošnjaci, Hrvati i ostali, ali na istoj strani. Ista strana se zove ovo što ste me pitali, dobro življenje u lokalnim zajednicama, opštinama, gradovima, kantonima. To je moguće postići. Ja lično živim u gradu i imam sreću da vodim grad koji i dalje raste, i dalje se razvija. Bez obzira na različite vrste negativnih uticaja, u svim segmentima, evo danas u Istočnom Novom Sarajevu mi imamo otvaranje jednog novog vrtića. U svim segmentima života dešavaju se pozitivne promjene. Ali da nema ovakvih stvari, sigurno da bi to išlo brže i da bi bilo i masovnije.

Euronews: Kakva je saradnja sa Sarajevom?

Ćosić: Mislim da je jako korektna. Jutros sam sa kolegama prije nego što sam došao kod vas razgovarao o situaciji kako da sagradimo ovu biciklističku stazu koja je već najavljivana i koja bi trebala biti gotova ove godine. To je jedan, možda i najsvijetliji projekat koji u domenu turizma treba da poveže dva grada. Mi imamo i sigurno ćemo uvijek imati različite poglede na ono što je bilo u prošlosti, različite poglede na oblik uređenja zemlje. To će uvijek biti tako, ali to jednostavno ne može biti prepreka saradnji. Ja sam ubijeđen i ja nikada nisam kao gradonačelnik bježao od činjenice da sam apsolutno svjestan da je Sarajevo veliki grad, grad ogromnih potencijala, grad duge istorije. Na kraju krajeva stanovnici Istočnog Sarajeva, generacijama prije su stvarale ovo Sarajevo. Najveći broj stanovnika Istočnog Sarajeva su stanovnici Sarajeva.

Međutim, mi moramo ići naprijed, gledati naprijed. Prošlost se ne može zaboraviti i niko ne treba da je zaboravi. O njoj treba otvoreno i iskreno razgovarati. Moguće je u ovoj zemlji mnogo štošta, ako smo iskreni i otvoreni jedni prema drugima.

Cijeli intervju pogledajte u prilogu.