Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je rekao da je njegov cilj da sačuva stečena prava Republike Srpske i srpskog naroda iz Dejtonskog sporazuma. Gostujući u specijalnom izdanju emisije Direktno sa Minjom Miletić na Euronews Srbija, on je istakao da nije protiv ostanka u Bosni i Hercegovini sa pravima koja proizilaze iz teksta Dejtonskog sproazuma i poručio da je protiv nametanja odluka.
ADVERTISEMENT
Dodik je govorio o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, o tome da li misli da će ponovo biti pokušaja njegovog hapšenja, da li će se pojaviti na sudu sljedećeg četvrtka, ali je analizirao i šta može da se očekuje od nove američke administracije. Kako je poručio, važno je to što je Donald Trump nekoliko puta rekao da Amerika neće da se miješa u unutrašnje stvari drugih država i nacija. Kada je riječ o Srbiji, napomenuo je da je Republika Srpska zainteresovana za sve što se dešava.
Gospodine Dodik, nekako, uvijek kada napustite Republiku Srpsku, pogotovo u posljednje vrijeme, to postaje medijska senzacija. Svi se pitaju kako ste prešli granicu, kako to izgleda. Vi ste štićena ličnost. Kako izgledaju procedure kad ste vi u pitanju?
– To je jedna bezvezna situacija u kojoj se instrumentalizuje tzv. pravosuđe koje nema ustavnu osnovu. U Ustavu nije predviđeno da Bosna i Hercegovina ima sud koji su prije dvadesetak godina nametali visoki predstavnici, a onda dorađivali i dopisivali. Danas se to pretvorilo u jednog političkog monstruma koji se obračunava sa svim političkim neistomišljenicima. Ja nisam prvi, ali vjerovatno jesam najvidljiviji u tom nekom pogledu. I zato je to tako. Cijenim da je to u suštini jedan obračun muslimana sa nama Srbima, jer su, recimo, svi u tom postupku koji sam ja imao bili muslimani.
Dakle, dođe neki Schmidt koji treba da bude imenovan u Savjetu bezbjednosti. Ja mu kažem da nije imenovan, što je činjenica i to nije teško provjeriti. Dvije stalne članice SB UN kažu da ne žele da ga slušaju i napuste sjednicu kad on nešto govori, jer je on volja zapadne moći. Ja mu kažem da on nije legalan i da bi trebalo prvo da donese imenovanje iz Njujorka. A on kaže: ko ne poštuje visokog predstavnika ide u zatvor. I na bazi toga on dopisuje neki zakon, a nema pravo na to. Muslimani to uzmu u svoje ruke i onda procesuiraju – tužilac musliman, sudija za prethodni postupak musliman, dvoje sudija koji su odlučivali u procesu su muslimani, i to ratni ljudi. Oni koji su u vrijeme rata bili veoma viđeni u vojsci Alije Izetbegovića.
Da li se vi ovdje osjećate bezbjedno? Kad kažem ovdje, mislim na Beograd. A koliko se poslije neuspješnog pokušaja hapšenja osjećate bezbjedno u Bosni i Hercegovini? Ili se tamo osjećate bezbjedni možda samo u nekim njenim dijelovima?
– Osjećam se veoma sigurno u Republici Srpskoj, u Srbiji i mnogim drugim zemljama – Rusiji i Mađarskoj gdje ću već danas boraviti. Osjećam se veoma sigurno, nema nijednog razloga da tako ne bude. Naravno, ne idem u Sarajevo i ne mislim da sam na nekom gubitku. Niko nije na dobitku kad ode u Sarajevo. To samo postoje neki zabludni ovdje u Beogradu koji misle da je neka romantika još uvijek. Tamo živi jedan muslimanski totalitarizam koji je isključivo vezan za to: da li me poštuješ ili ne poštuješ. Ako poštuješ, onda te tapšu po ramenima. Ako imaš svoj stav, onda si neprijatelj.
Utisak je da često boravite u Moskvi. Sada zli jezici kažu da tamo tražite utočište i sigurnost od hapšenja. Šta kažete na to?
– Kažem da se desilo nekoliko događaja koji su se nekako koncentrisali. Prvo je bio naš redovni proljećni sastanak koji imam s Putinom. To se desilo u aprilu. Nakon 20 dana bila je parada na koju sam gotovo redovno pozivan i odlazim. Smatram da je baš ove godine i ovaj put trebalo biti tamo. Imao sam priliku da budem počasni gost međunarodne konferencije o bezbjednosti na kojoj su učestvovali ministri i direktori iz 106 država svijeta i 126 delegacija. Vidio sam tamo i neke predstavnike Amerike, zapadnih zemalja, oni nisu naravno slikani. Bezbjednost je nedjeljiva, i ona je nešto što svakoga interesuje, pogotovo u današnje vrijeme. Tako da je to koncentrisano.
Što se tiče mog boravka, volim da boravim u Moskvi. To je moćan grad. Sređen, uredan, miran. Ali niti imam namjeru da svoj život tamo organizujem, niti bilo šta imam tamo, pošto se i to nešto spekuliše. U svakom slučaju, kad god budem imao priliku da se sretnem s prvim ljudima Ruske Federacije, ja ću biti tamo. Kao što ću biti i u drugim zemljama, kao što sam bio u Izraelu, kao što ću biti i u nekim drugim zemljama.
Dvadeset trećeg aprila u Istočnom Sarajevu su službenici SIPA pokušali da Vam daju nalog za hapšenje, pa su ih spriječili pripadnici MUP-a Republike Srpske. Sada su pojedinci u Sarajevu rekli da u tome vide poraz države. Potvrdili su Vaše tvrdnje da Bosna i Hercegovina nije suverena teritorija. Mislite li da će ponovo biti pokušaja, s obzirom na to da su procjene da će biti visok rizik ako bi se tako nešto desilo?
– Bosna i Hercegovina nije nikakva država. Ona je sklepana voljom nekih neoliberala toga vremena koji nisu uvažavali realnost. Zato, kada danas Trump kaže da moramo uvažiti realnost, mi vidimo u tome šansu. Drugo, SIPA nije predviđena Ustavom Bosne i Hercegovine. SIPA je nametnuta od strane međunarodne uprave toj suverenoj Bosni, kako oni vole da govore. Lažu sami sebe. Ako je suverena, kako može da dođe stranac koji kaže: ja sada namećem propise i ovako će biti. Kakva je to suverenost? Pa to ne možete da objasnite ni mom unuku koji sad ide u prvi razred osnovne škole, a kamoli nekom ozbiljnom čovjeku.
Ali oni to prihvataju. Ono što je korist muslimanima u Sarajevu oni će uvijek prihvatiti, i to samo i isključivo ako bude na štetu najviše Srba, a naravno i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dakle, oni su tu došli nešto da karikiraju. Dva od ta tri su veoma sporni sa stanovišta učešća u ratu. Ima dokaza o njihovom učešću u ratnim zločinima nad Srbima, pa čak i nad Hrvatima. Pošto su oni ta vrsta politike i priče, znali su oni da ne mogu da uđu ni da dođu, ali su htjeli da pokažu nešto. Ili su htjeli da svojoj čaršijskoj raji pokažu da su bili. Mi onda nismo mogli dalje od ulice.
I šta sad? Mislite li da će ponovo biti pokušaja?
– Mislim da to nije neki problem. Nas to ne zanima. Za nas u Republici Srpskoj ne postoji SIPA. Ona je svedena na minimalne operacije i sve će više biti svedena na to. Tražimo ustavnu osnovu za njeno postojanje. Ako nema ustavne osnove, onda ne postojite.
Austrijski "Standard" je pisao o tome da može možda da asistira EUFOR. Koliko bi takve stvari prouzrokovale sukobe u Bosni i Hercegovini?
– Nema tu elemenata za sukobe. Naravno da ih ovi stranci mogu izazvati, to nije sporno. Između muslimana, Hrvata i Srba nema šanse. Mi smo razgraničeni. Neko je u Dejtonu, šta god ko pričao, rekao: "Entitetska granica je ovuda." I tačno se zna. Kad izađete iz Doboja, nekih par kilometara, ulazite u Federaciju. Vi tačno znate. Imate zastavu Republike Srpske, imate tablu "Dobrodošli u Republiku Srpsku". Imate zastavu Bosne i Hercegovine sa druge strane. Jedna slobodna granica u kojoj samo nema graničnih kontrola. Sve drugo je jasno. Na prostoru i teritoriji Republike Srpske primjenjuje se zakonodavstvo Republike.
Šta se dešava sa vašom najavom o formiranju granične policije? Jeste li odustali?
- Niko nije odustao. Nisam euforičan i razumijem da je to stvar i konteksta. Polako, mi smo pripremili zakon, sve evidentiramo. Na kraju krajeva, reći ću vam, od 1995. do 2006. godine mi smo imali graničnu policiju, jer je to predviđeno Dejtonskim sporazumom. A onda je međunarodni faktor silom nametnuo silom priču o jedinstvenoj graničnoj policiji i porezima.
Cijeli intervju pročitajte na ovom linku.