ADVERTISEMENT

Orašanin upozorava da vlast koristi zakonodavnu moć za zaštitu bliskih firmi i pojedinaca, da donosi zakone koji njoj odgovaraju, pa čak u po cijenu ustavnosti što dovodi Vladu RS u nezgodnu poziciju. Takođe je govorila o stanju u javnim preduzećima i potrebi izmjene načina revizije javnog sektora.

Ona kaže da je Novi nacrt Zakona o dopunama zakona o unutrašnjem platnom prometu predložen na inicijativu onih koji se nalaze na OFAC-ovoj listi, te je dodala da se takve stvari, mogu "pogurati" u NSRS, samo od onih, koji su bliski vlasti.

Novim dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu predviđene su kazne za banke koje gase račune i odbijaju otvaranja novih licima koja su pod američkim sankcijama, te se iste kreću od 20.000 do 80.000 KM.

Smatra da su komercijalne banke privatno vlasništvo i one mogu da biraju sa kim će poslovati.

"Ukoliko će poslovanje sa nekim klijentom ugroziti njen reputacijski status na međunarodnom tržištu, ukoliko će se sama banka naći na crnoj listi i izgubiti SWIFT, naravno da banka ne želi da posluje sa takvim licima. To je njeno pravo. A sa druge strane, svaki građanin u Republici Srpskoj bi trebalo da ima žiro račun, jer, kakve veze imaju američke sankcije i OFAC-ova lista sa Republikom Srpskom", kaže Orašanin.

U predloženom zakonu propisane su kazne od 20.000 do 80.000 maraka, a Orašanin kaže da su mnogi bankari spremni da plate kazne kako ne bi imali problema u poslovanju u međunarodnim transakcijama.

"U razgovoru sa direktorima nekih banaka čak se moglo čuti da više vole da plate kaznu, nego da ugroze svoj ugled na međunarodnom tržištu ili da se nađu na crnoj listi, da se njihovo poslovanje ugrozi. Stav Agencije za bankarstvo u proteklom periodu bio je da se ne miješa u odnos banke i klijenta. Ovim Nacrtom zakona, teret je prebačen na Agenciju za bankarstvo. Naime, tamo se nalaže da ukoliko klijentu ne bude otvoren račun, on može da se žali Agenciji za bankarstvo koja će naložiti po službenoj dužnosti neku banku, koja će morati otvoriti račun. To sada otvara neke druge mogućnosti. Da li će Vlada uspjeti da uvede platni promet u IRB, ili da neku banku opredijeli samo za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa?", pita se Orašanin.

Podsjeća da je SDS zbog OFAC-ove liste pretrpjela enormnu štetu, a to nikada nisu koristili u politički marketing i u političke svrhe, a da su zbog toga morali otpustiti 33 radnika.

Ona ističe da se svaka inicijativa bliska vlasti, pa i ova, koju kolokvijalno nazivaju "Prointerov zakon", može "pogurati" u NSRS, dok za druge to nije slučaj.

Poslanik SDS-a u NSRS se osvrnula i na stanje u javnim preduzećima, za koje kaže da je katastrofalno.

"Sa javnim preduzećima je vrlo ozbiljno stanje. Osim što se radi o ogromnim gubitašima, to je i mjesto gdje se odvija i najveći kriminal u BiH. Od stranačkog zapošljavanja do najvećeg kriminala izvlačenja novca, nepotizma i svih negativnih pojava koje postoje u privrednom životu jedne države", smatra Orašanin.

Kaže da joj je u neformalnom razgovoru resorni ministar rekao da otpremači (radnici na otpremanju šume) koji su zaposleni u šumi, "nikada nisu podigli platu."

"I sam predsjednik Republike Srpske je rekao da se tu radi o organizovanoj bandi koja pljačka naše resurse. Vlada očigledno nema snage da se odupre tome, zbog političke sprege i povezanosti. Vrlo je moguće da se resursi Republike Srpske troše enormno. O tome govori Revizorski izvještaj 'Šuma' za 2020. godinu koji je bio negativan, gdje je Glavna služba za reviziju, koja je naklonjena vlasti, dala negativno mišljenje i skrenula na propuste i nezakonitosti u poslovanju. Ali, NSRS, Odbor za reviziju nije imao kvoruma za rad dvije i po godine. Tek smo u ovom sazivu Vlade, uspjeli da nekako u NSRS dovedemo raspravu taj Revizorski izvještaj", rekla je Orašanin.

Podsjetila da na ulogu revizora u uvođenju reda u javnom sektoru Republike Srpske.

"Danas su brojna ministarstva dovela svoje poslovanje na određeni nivo, napredak se vidim, međutim, javna preduzeća su potpuno zapuštena. Potrebno je promijeniti Zakon o reviziji javnog sektora, gdje ministarstva ne bi morala da se revidiraju svake godine, jer ona posluju prema standardima, ali javna preduzeća i neki subjekti nikada nisu revidirani. Bilo je jako puno izvještaja sa rezervom koja su trebala da budu negativni. U većini tih preduzeća koja imaju negativan izvještaj, su poreski dužnici. Imali smo Centar za profesionalnu rehabilitaciju, koji od svog osnivanja 2011. godine nije uplatio doprinose i nikada niko nije odgovarao za to. To je ključno pitanje, odgovornost. Pravna država očigledno da selektivno funkcioniše, to vlasti daje odriješene ruke da radi po volji", kaže Orašanin.

Poslanici u NSRS su po hitnom postupku usvojili Rebalans budžeta Republike Srpske za 2025. koji iznosi šest milijardi i 490 miliona KM, te je za 420 miliona ili 6,9 odsto veći u odnosu na usvojeni budžet.

"Budžetski okvir se jeste povećao Rebalansom za 450 miliona KM. Budžetski poreski prihodi, veći su za 322 miliona, ali šta je to? To su indirektni porezi, porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje. Veće cijene, veće plate, uticale su na porast potrošnje i na veće punjenje budžeta sa aspekta indirektnih poreza. Vlada je učinila sa aspekta budžeta dobar korak povećanjem plata, a da su pritom stope poreza i doprinosa ostale nepromijenjene. Sa druge strane, u martu su povećane plate u javnom sektoru, budžet je imao izdatak po tom pitanju od 123 miliona, ali je imao punjenje budžeta za 155 miliona više po osnovu doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak što je direktno uzrokovano povećanjem plata. Privreda je ovim Zakonom vrlo oštećena. Povećane bruto plate, povećanje cijena, veći materijalni troškovi, dovode od slabljenja profitabilnosti privrede. Porez na dobit je znatno manji, pa je Vlada, odnosno Ministarstvo finansija planirali budžetom za 2025. godinu, manje prihode od poreza na dobit za milion maraka. Dakle, i Vlada priznaje da ipak crpi privredu i da očekuje manje prihode po osnovu poreza na dobit iz privreda jer je povećala troškove", jasna je Orašanin.

Ona je komentarisala i skorašnju odluku Ustavnog suda Republike Srpske, po kojem nije ustavno smanjivanje prihoda od raspodjele PDV-a za sedam odsto gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika u korist izrazito nerazvijenih opština, čime su oštećeni Bijeljina i Banjaluka.

"U NSRS se usvajaju zakoni sa neustavnim normama. Evo pitali smo gospođu Vidović, kako planira da vrati, iz kojih sredstava, recimo Bijeljini, 11 miliona maraka - to je iznos za koji je Bijeljina oštećena, zbog sramnog Zakona. To je pokazalo selektivnu politiku koju voda ova vlast", konstatuje Orašanin.