Kvalitet zraka sinoć 11. decembra oko 21 sat u Banjaluci bio je opasan po zdravlje, navodi se u podacima stanice "Zrak eko akcije". U Banjaluci je indeks kvaliteta vazduha sinoć dostigao čak 418, što ovaj grad svrstava u kategoriju opasno. PM2.5 čestice izmjerene su na alarmantnih 476.
ADVERTISEMENT
U posljednjih sedam dana u Banjaluci su se smjenjivale oznake od nezdrav do vrlo nezdrav.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić govorio je o aktuelnoj temi zagađenja vazduha, te poručio da je i Svjetska zdravstvena organizacija zagađenje prepoznala kao jedan od najznačajnijih faktora rizika u posljednje vrijeme.
"Čim je to prepoznala Svjetska zdravstvena organizacija, znači da se i u okviru cijelog svijeta dešavaju takve vrste promjena. Struka govori o razlozima zbog kojih do toga dolazi. Oni su povezani i sa lokalnom sredinom i sa klimatskim promjenama, ali je njihov uticaj na građane i ljude možda i najznačajniji u svemu tome", rekao je Šeranić.
Dodaje da samo zagađenje vazduha podstiče različite vrste respiratornih oboljenja i hroničnih bolesti pluća.
"Ta oboljenja se mogu dovesti u vezu sa zagađenjem, predstavlja veliki pritisak prije svega na ljude i njihove porodice, ali i na zdravstveni sistem u smislu oporavka i liječenja i tretmana takvih osoba", naglasio je Šeranić.
Ističe da je po pitanju ovog problema važno poštovati legislative, ali i prilike i okolnosti u kojima ljudi žive.
"Ako infrastrukturno ne obezbijedite ljudima grijanje koje je povoljno po vazduh, onda se postavlja pitanje čime će se ljudi grijati? Ako moraju da lože, onda je pitanje šta lože – da li je to lož ulje, ugalj, drvo i kakve su cijene, šta je najprihvatljivije. Moramo imati na umu da na nivou države razmišljamo o vrsti grijanja koja je ekološki prihvatljiva", poručio je Šeranić.
Ističe da je važno krenuti od sebe kao pojedinca, ali od same države kada je u pitanju obezbjeđivanje infrastrukture kako bi se ispoštovale sve značajne karakteristike.
"Moram istaći veliku aktivnost Fonda za zaštitu životne sredine i energetske efikasnosti, koji je kroz rekonstrukcije objekata, prije svega javnih bilo da se radi o školama i zdravstvenim ustanovama, uradio mnogo na obezbjeđivanju takve infrastrukture. Gledamo da energiju što više zadržimo i što manje trošimo, prilagođavajući vrste sortimenta onome što je ekološki prihvatljivo", naglasio je Šeranić.
Poručuje da u ovom slučaju postoji mnogo stvari koje su vezane samo za zagađenje.
"Ima mnogo stvari koje su vezane za samo zagađenje i to nije jedna aktivnost, ali što se tiče uticaja na građane – on je izuzetno veliki", zaključio je Šeranić.