Zvaničnici Hrvatske te niz predstavnika Hrvata u Bosni i Hercegovini i dalje insistiraju na izmjenama Izbornog zakona, posebno izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. O tome je tokom jučerašnje posjete BiH govorio i hrvatski premijer, Andrej Plenković.
ADVERTISEMENT
Političke stranke čije je sjedište u Sarajevu kažu da "ništa novo nisu čuli od Plenkovića" te poručuju da razgovora na tu temu, uoči oktobarskih izbora, nema.
"Nova izborna arhitektura", ovu političku ideju za vrijeme boravka u Sarajevu plasirao je hrvatski premijer.
Andrej Plenković poručio je kako važni igrači u međunarodnoj zajednici, ali i sve stranke u Bosni i Hercegovini, znaju kakvo ima mišljenje o, prvenstveno, izboru člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
"Nismo mi ovdje od jučer na temi Bosne i Hercegovine, na suradnji sa Bosnom i Hercegovinom, a još manje na pitanju izmjena Izbornog zakona, ili djelomičnih izmjena Ustava Bosne i Hercegovine ili nizu ideja koje bi trebale doći na ono što se kolokvijalno naziva neka barem virtualna izborna jednica u kojoj bi hrvatski narod birao svog člana Predsjedništva", rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
A sve kako bi se otklonila nepravda, smatra Borjana Krišto, u izboru legitimnog hrvatskog člana kolektivnog šefa države.
"U interesu, ja bih rekla, funkcionalnosti pa i europskog puta Bosne i Hercegovine, jer ovakav način i ovakva pozicija stvara frustracije kao što smo kazali i nepovjerenje među narodima i jednostavno je otežano donošenje odluka", navela je Krišto.
Šta kažu stranke?
Razgovora o donošenju važnih odluka i izmjena Izbornog zakona, za sada nema, tvrde iz pojedinih stranaka. Ako ih bude, jasni su:
"I mislim da sigurno neće biti riješeno na način kako to jedna politička partija očekuje da ima ona određeni ekskluzivitet, i da to bude po etno-nacionalnom principu na to sigurno nećemo pristati", stava je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda PFBiH.
Od Plenkovića ništa novo, drugi je komentar.
"Unutrašnje ustrojstvo Bosne i Hercegovine neće biti diktirano od bilo koga van Bosne I Hercegovine", kaže Dragan Mioković iz Naše stranke.
Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Evrope, poručivano je ranije, protivi se značajnim izmjenama izbornog zakona Bosne i Hercegovine neposredno pred izbore. Lobiranje za izmjene izbornog zakona čulo se i na skupu članica Evropske pučke stranke (EPP).
"Govorimo o političkom uređenju države gdje jasno kažemo u deklaraciji da ćemo provesti presude Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i uvesti načelo koje Ustav definira kao takvo, legitimno predstavljanje", rekao je na skupu Ilija Cvitanović predsjednik HDZ-a 1990.
Do tog političkog cilja neće se doći gurajući prst u oko bošnjačkom narodu, smatra, Zlatko Miletić. Zalaže se da se o izmjenama Izbornog zakona razgovara u institucijama države.
"Jedino mjesto gdje se treba promijeniti Izborni zakon ja stojim iza toga, da treba riješiti tu frustraciju kada su u pitanju Hrvati, ali treba riješiti frustraciju kada su u pitanju Jevreji, Romi, ili građani koji se izjašnjavaju Bosanci I Hercegovci, zašto oni ne bi imali pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. (Hoće li se ikada riješiti to pitanje?) Ja mislim da hoće", ističe nezavisni delegat Miletić.
U izbornoj godini pak, sve je na čekanju.