Vještačka inteligencija stigla je i u predizbornu kampanju. Političari uz njenu pomoć lete, sastaju se s ljudima koje nikada nisu sreli, ali i kreiraju sliku stvarnosti koja ne postoji. A što je više vještačkog sadržaja, sve je teže razaznati šta je stvarno. Gdje je granica između kreativnosti i zloupotrebe i može li zbog nje stradati ono najvažnije, povjerenje birača?
ADVERTISEMENT
U predizbornoj kampanji političari su dobili krila. A kada već mogu da lete, zašto to ne bi bilo na zmaju, kako je to prikazano na promo videu Harisa Zahiragića (SDA).
Kada jednom otvorite vrata vještačkoj inteligenciji, za istim stolom mogu se naći i ljudi koji se nikada nisu sreli.
U eri vještačke inteligencije, stvarnost više nije obavezna. Važno je samo da kadar izgleda dovoljno dobro da privuče pažnju.
„E sada, da li je to lijenost, da li je to pomoćni alat, što svakako vještačka inteligencija jeste, ali mogli su se i tu malo potruditi da ne izgleda toliko generisano, toliko izvještačeno, mogli su bar malo truda uložiti – govorim o vizuelnom aspektu – bar malo da izgleda prirodnije, a ne da baš na prvu bude prepoznatljivo da je generisan sadržaj", smatra komunikolog Mladen Bubonjić.
Drugi smatraju da problem nije sadržaj napravljen uz pomoć tehnologije. Pitanje je šta političari s njom žele postići?
„Nije problem u tome da koristite alate koji su vam na raspolaganju, problem je kako ih koristite, odnosno, da li možete koristeći vještačku inteligenciju ustvari poslati poruku koja vas čini drugačijim, autentičnim i prepoznatljivim. To se na kraju krajeva traži, ali u kreativnom izražaju, u konačnom proizvodu, političari su se većinom i dalje oslanjali na stare tradicionalne obrasce, računajući da oni ipak rade posao koliko god oni izgledali pomalo izlizano i stereotipno. Vi opet na kraju morate dati svoj lični, ljudski, originalni štih", kaže Nataša Tešanović, savjetnik za medije i komunikaciju.
A stari, provjereni recepti i dalje su tu: političari su u kampanji kao glumci, pjevači, statisti. Snimaju pjesme, prave spotove.
Nekada je bilo dovoljno „obećati bolju budućnost." Sada je poželjno da ta budućnost ima i „dobar ritam", jer u predizbornoj kampanji nema mnogo vremena za uvjeravanje. U nekoliko riječi, rečenica i slika potrebno je doprijeti do emocije birača.
Istraživanje Koalicije „Pod lupom" pokazalo je da nešto više od polovine građana prepoznaje sadržaj kreiran vještačkom inteligencijom. Većina čak smatra da ona može uticati na izbore, ali i strahuju od njene zloupotrebe.
Ozbiljnijih zloupotreba do sada nije bilo, ali rizik uvijek postoji – od lažnih profila i botova za diskreditaciju političkih protivnika.
„Da bi se stvorila jedna lažna slika, najčešće o određenom političkom subjektu, što smo vidjeli u određenim slučajevima u nekim drugim zemljama gdje je baš u kritičnim momentima iskorišten nečiji lik, glas, pokret i tako dalje da bi se zapravo zavarali birači. Vrlo je moguće da će se to pojaviti u jednom trenutku i kod nas", rekao je Hasan Kamenjaković iz Koalicije „Pod lupom."
Dok tehnologija napreduje, BiH nema sveobuhvatan zakon za vještačku inteligenciju, već samo djelimične odredbe u Izbornom zakonu koje tretiraju dezinformacije.